Share
Tweet
Share
Send to friend

Razvijajte vještine razumijevanja drugih

Odbacite stereotipe!

Kad govorim o empatiji, uvijek volim naglasiti da je za suosjećanje važno pažljivo slušanje. Reći ćete mi, slušamo pažljivo kada treba (ili kad je MENI zanimljivo), no ovdje govorim o slušanju ne samo riječi, već o osluškivanju cjelovite komunikacije: izgovorenog, neizgovorenog, tona glasa, ritma govora, stanki i tišine, općeg dojma i govora tijela osobe koja govori.

Ako malo razmislite kada ste zadnji put baš tako pažljivo slušali, sigurno će biti u puno manjoj mjeri nego što biste "na prvu" odgovorili, zar ne? A ne želite li i sami upravo to: da Vas drugi zaista pažljivo saslušaju, pogotovo kada se radi o stvarima koje su Vama važne? Kad već tražite empatiju, budite je spremni i dati!

Definiramo li empatiju kao sposobnost suosjećanja, razumijevanja onoga što sami osjećate i onoga što drugi osjećaju i komuniciranja riječima i djelima (tj. verbalno i neverbalno), možemo nastaviti raditi na tome kako "osnažiti" vlastitu sposobnost suosjećanja s drugima, što će definitivno rezultirati i boljom komunikacijom.

Vjerujem da ste se nagledali i "lažnjaka", sebičnih i narcisoidnih tipova koji vrlo vješto glume empatiju jer su itekako svjesni da time mogu privući druge – u predizborna vremena, na primjer, možete na očigled izdvojiti upravo takve. To su "stručnjaci" koji vješto uvjeravaju druge da im je istinski stalo do njih, a cilj takve manipulacije usmjeren je ispunjavanju samo njihovih potreba. No, isto tako, lako se "odaju", upravo zato što je suosjećanje plitko i interesno usmjereno. Gluma empatije samo može dovesti do potpunog gubitka povjerenja.

No, da ne proširimo naše razmišljanje na širi društveni kontekst, evo nekoliko savjeta kako možete proraditi na svakodnevnoj komunikaciji s empatijom:

  • Pažljivo slušajte i gledajte sugovornika, koncentrirajte se i pokušajte prepoznati i osjećaje koji stoje iza komunikacije, kako sugovornikove tako i svoje. Slušajte onako kako biste željeli da i drugi Vas slušaju.
  • Nastojte izdvojiti bit poruke, glavnu poruku koju Vam sugovornik nastoji iskazati (a može biti prekrivena čitavim nizom drugih i manje važnih poruka...).
  • Nastojte biti prilagodljivi – i osjećaji sugovornika kao i Vaši osjećaji mogu se mijenjati i miješati. Ako Vam nešto nije jasno – pitajte, pokušajte navesti drugu osobu da Vam pruži više detalja ili informacija.
  • Privremeno "parkirajte" svoje ideje, stavove i emocije, pogotovo ako se radi o ljutnji ili nezadovoljstvu. Pokušajte ne reagirati instinktivno, već promisliti o riječima, odgovoru i tome kakav će prouzročiti efekt.
  • Što empatija nije, ma koliko god to nekad pomislili:

  • Pokušaj nametanja vlastitog mišljenja, stava ili osjećanja.
  • Uvjeravanje drugih u ispravnost Vašeg gledišta.
  • Bilo kakva izjava koja počinje s "Ja... "
  • Prihvaćanje nametnutog osjećaja krivnje.
  • Želite li promisliti o snazi svoje empatije, trebate znati da jačanje razumijevanja drugih obuhvaća i prevladavanje raznih prepreka shvaćanja koje smo možda davno usvojili; stereotipi su štetni. Svi ih imamo. I nitko nije iznimka.

    Probajte, vježbe radi, razmisliti o komunikaciji s ljudima koji su baš oličenje nekog Vašeg negativnog stereotipa – sami sebi možete priznati koji to jest, zar ne?

    Empatija zahtijeva strpljenje i uvježbavanje i vrlo često prilagodbu osobnih stavova, vrijednosti i uvjerenja. Pitate li se: "IMT? " (Ima li tu mene?), odgovor je: naučit ćete više o iskustvima drugih, osnažiti svoje sposobnosti rješavanja konfliktnih situacija, bolje ćete razumjeti druge, ali i dopustiti drugima da i oni bolje razumiju Vas. U sljedećem članku pročitajte odgovore poslovnih trenerica na vaša pitanja!

    We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.