Poslovna inteligencija vjerojatno neće nikad zamijeniti ljudsku analizu koja vodi do snažnijih odluka
Razlika između menadžmenta znanja i poslovne inteligencije nije strogo definirana i razlikuje se između brojnih izvora, s obzirom da su u posljednje vrijeme oba pojma postala vrlo popularna u poslovnom i informatičkom svijetu. Ipak osjeti se podjela koja menadžment znanja više veže uz teoriju organizacije i upravljanja, dok se poslovna inteligencija veže uz softver koji se koristi kao potpora odlučivanju, piše Marko Lacković za eBizMags.
Poslovna se inteligencija može definirati na dva temeljna načina vezana uz upotrebu riječi inteligencija. Prva, i rjeđa definicija, odnosi se na kapacitet ljudske inteligencije koja se koristi u poslovnim aktivnostima. U tom je pogledu poslovna inteligencija područje istraživanja kognitivnih znanosti i umjetne inteligencije.
Druga definicija, odnosi se na inteligenciju kao informaciju cijenjenu zbog njezine važnosti. Radi se o ekspertnoj informaciji, znanju ili tehnologiji koja pridonosi efikasnosti upravljanja u organizaciji ili nekoj pojedinačnoj poslovnoj djelatnosti. Ova druga definicija je uglavnom svojstvena informatičkoj djelatnosti iz koje je i potekla. U tom je smislu poslovna inteligencija široka kategorija koja uključuje aplikacije i tehnologije za prikupljanje i analiziranje podataka, kako bi se pomoglo donositeljima odluka da što efikasnije donesu odluke. Poslovna inteligencija stoga pretpostavlja posjedovanje cjelovitog znanja o svim faktorima koji utječu na poslovanje.
Međutim, poslovna se inteligencija ne podudara s kompetitivnom inteligencijom koja je zasebna poslovna disciplina. Ipak, poslovna inteligencija omogućuje donošenje boljih poslovnih odluka i tako može predstavljati kompetitivnu prednost, posebice kad se radi o ekstrapoliranju informacija iz indikatora u vanjskoj okolini, na temelju kojih se mogu izraditi točne prognoze o trendovima tržišta ili ekonomskim uvjetima. Osnovni je cilj poslovne inteligencije stoga poboljšanje relevantnosti i kvalitete informacije koje su osnova brzom odgovoru čestim promjenama u poslovnoj okolini.
(Tzu, 2002) tvrdi da je za pobjedu u ratu neophodno puno znanje o vlastitim snagama i nedostacima, kao i o neprijateljevim snagama i nedostacima. Neke škole povlače paralele između poslovanja i rata posebice u sljedećim područjima:
Količina podataka u poslovanju počela je rasti s automatizacijom obrade izvora podataka i njihovog dijeljenja. Softverska rješenja koja spadaju u domenu poslovne inteligencije najčešće uključuju rudarenje podataka, analizu i stvaranje izvještaja. Poslovna inteligencija često koristi KPI (Key Performance Indicators) da bi ocijenila trenutno stanje poslovanja i odredila budući tijek aktivnosti.
Postoji mnogo diskusije oko razlike menadžmenta znanja i poslovne inteligencije. Gartner definira poslovnu inteligenciju kao skup tehnologija koje prikupljaju i analiziraju podatke da bi se poboljšalo donošenje odluka. Inteligencija je pritom definirana kao otkrivanje i objašnjenje skrivenih, inherentnih ili poslovno važnih konteksta u velikoj količini poslovnih i ekonomskih podataka (Hameed, 2004).
S druge strane, menadžment znanja se opisuje kao proces pronalaženja, odabira, pročišćavanja i predstavljanja informacija, na način koji poboljšava razumijevanje zaposlenih u nekom određenom interesnom području…
[ " border="0">
