Share
Tweet
Share
Send to friend

Što je dobar posao bez 'jednokratne upotrebe'?

Filozofija jednokratne upotrebe vidljiva je na svim područjima ljudskog života

Kjell a Nordstrom i Jonas Ridderstrale u knjizi "Funky business zauvijek", govore da se tvrtke sve više upotrebljavaju za jednokratnu upotrebu – kao privremeno logorište za nomade individualce, koji nakon obavljenog zadatka odlaze u potragu za svojim izazovima. Filozofija jednokratne upotrebe vidljiva je na svim područjima ljudskog života. Povijest se uvijek iznova ponavlja i ništa iz nje nismo naučili.

A gdje je danas tu čovjek – humano i misaono biće? Izgubio se, a trebao bi biti u fokusu održivog razvoja društva. Ista potvrđuje da je znatno povoljnije i isplativije pojavljivati se kao "reinkarnirajući kukac", nego kao integrirani pojedinac. Stoga se ne treba čuditi ljudima oko nas, oni su se samo prilagodili ovom fenomenu koji se danas događa i nema boljeg naziva od ovoga što nam se svima dešava . Tko će se mučiti sa stvaralaštvom, inovacijama, strategijom i održivim razvojem, kada svi žele SVE – SADA i ODMAH! Uzimati i trošiti, a ne davati i stvarati – to je moto, piše Ljiljana Katičić za eBizMags.

Više nismo hodočasnici koji imaju jasnu i čistu misao novuma. Postali smo skitnice koje tragaju tko zna za čime, pojma nemamo, ali "bitno je da je meni dobro". Ovo je trend koji se može vidjeti u svijetu, a sve više dominira i na našim prostorima. Očigledno je došlo vrijeme da se preispitaju nametnute paradigme i da se izjasnimo o prirodi življenja, koja u informacijskom društvu bez granica sve više dobiva na značenju. Možemo li govoriti o solidarnosti kada su ljudi odani isključivo sebi i svojim oltarima moći, bez jučer, danas i sutra? Jesmo li odustali od ideje da izgradimo društvo u kojem će svima biti dobro?

Tehnološko društvo uspjelo je u povećanju prilika za ostvarivanje užitaka, no zbog filozofije jednokratne upotrebe, još i danas ima problema u stvaranju osjećaja radosti i zadovoljstva. Ljudski rad bi trebao biti jedan od najsretnijih aspekata života – jedan od onih koji svako humano biće ponajviše ispunjavaju osjećajem sreće i zadovoljstva. Međutim, koliko ljudi ima priliku raditi i dobiti naknadu za svoj rad? Hoćemo li kao vlasnici kapitala raditi samo za povećanjem profita ili trebamo sudjelovati u kolektivnim radnjama za očuvanje radnih mjesta u doba krize? To je proces etičke i društveno odgovorne katarze u promišljanjima te donošenju odluka. To je moralna dvojba.

Ako kompanije koje zapošljavaju teže samo tome da zadovolje pohlepu vlasnika na štetu radnika, radnih uvjeta, stabilnosti zajednice kao i zdravlja okruženja, šanse su da će kvaliteta naših života – i života naše djece – biti gora nego što je sada.

Hrana, ugoda i seks kao bit?
Unatoč skandalima koji su poljuljali poslovni svijet, još uvijek trebamo etičke poslovne lidere koji razumiju da im je dopušteno zadržati sve privilegije, samo zbog toga što ostatak svijeta očekuje da će oni poboljšati uvjete egzistencije.

Vizionarski vođe će objasniti ljudima koje su im dužnosti i na koji način ih ispunjavati, jer ako nam nedostaju razlozi za život, osim poriva koje je biologija ugradila u naš živčani sustav, brzo ćemo se vratiti na životinjsku razinu egzistencije gdje su bitni samo hrana, ugoda i seks.

U današnje vrijeme, tek dvije kategorije pojedinaca drže najjasnije pravo za materijalne i duhovne potrebe zajednice. Prva kategorija su znanstvenici, koji obećavaju nadu putem dužeg i zdravijeg života, ekspanzije naših ambicija u sunčev sustav i moguće kontrole nad živim i neživim tvarima.

Druga i veća skupina je poslovni svijet, koji obećava da će učiniti naše živote imućnijima, ugodnijima i uzbudljivijima, omogućujući tržišnim silama da usmjeravaju proizvodnju i potrošnju na najučinkovitiji način, i za kompanije i za društvo u cjelini. Etični znanstvenici i poslovni lideri, nova su radna snaga znanja.

Cijeli članak pročitajte na:

[ " border="0">

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.