Taj sindrom uzrokuje umor, glavobolje, bol vrata i leđa, te poremećaje poput povremenog zamućenja vida.
Sindrom kompjuterskog vida medicinsko je stanje povezano s našom ovisnošću o digitalnim napravama – od kompjutera, pa do 'pametnih' mobitela, video igara i elektroničkih čitača knjiga. Liječnici procjenjuju da u Sjedinjenim Državama od toga možda pati oko 80 milijuna ljudi. U tu brojku nije uključen sve veći broj djece kod kojih nastaju problemi vida vezani uz elektroničke naprave.
"Ako dnevno provedete ispred kompjutera ili elektroničkog terminala više od tri sata, onda vjerojatno u izvjesnoj mjeri patite od onoga što liječnici nazivaju 'sindromom kompjuterskog vida", kaže dr. Michael Duenas, iz Američke udruge za optometriju: "On izaziva umor, ponekad glavobolje, bol vrata i leđa, te vidne poremećaje poput dvoslike i povremenog zamućenja vida".
Doktorica Rachel Bishop voditeljica je savjetovališnih službi u Nacionalnom institutu za zdravlje, u Washingtonu: "Ne radi se o oštećenju očiju, niti o bolesti poput glaukoma ili dijabetesne retinopatije. Radi se o isušenju površine oka i zamoru od napora fokusiranja".
Dr. Bishop kaže da studije pokazuju da ljudi ne trepću onoliko koliko bi trebali kad se koncentriraju na rad pred ekranom, a to izaziva sušenje i umor oka: "Postoji mišić u oku koji fokusira oko na ono što se gleda. Kompjuterski terminal tipično je dalje nego što bi bila knjiga, te ako se tako gleda satima, onda se mišić ozbiljno umori".
Dr. Duenas kaže da sindrom kompjuterskog vida može izazvati nisku produktivnost kod odraslih i probleme s učenjem, te niske ocjene u školi kod djece. Liječnici se slažu da je gledanje elektroničkog ekrana drugačije od gledanja tiskanog materijala. Potonji ima veći kontrast, dok je oku znatno teže fokusirati se točno na ekran.
Neke vrlo lagane mjere mogle bi ublažiti mnoge probleme. Recimo, radne naočale. "Postoje nove naočale – zovemo ih radne naočale - gdje se, umjesto uobičajene dioptrije za gledanje na daljinu u gornjem dijelu stakla, a one za čitanje u donjem – što su bifokalne ili trifokalne naočale – sada stave dioptrije točno prilagođene gledanju kompjutera na gornji dio stakla, a one za čitanje na donji", kaže dr. Bishop.
Liječnici također preporučuju korištenje kapljica za vlaženje oka, te prekidanje rada svakih petnaestak minuta kako bi se gledalo u daljinu. Uz to, važna je i visina kompjuterskog ekrana, ističe dr. Duenas: oko deset centimetara ispod linije vida. Nikako ne treba gledati prema gore pri radu na kompjuterskom terminalu, kaže on. (T. B.)
Izvor: VOA
