U vrijeme krize zdravlje zaposlenika je od izuzetne važnosti. A ključno za to je da menadžeri imaju pozitivne i zdrave odnose sa svojim podređenima.
Sve je više dokaza postojanja veze između loših šefova i zdravstvenih problema zaposlenika. Zbog loših šefova se, dakle, možete razboljeti. To tvrtkama može predstavljati veliki problem kroz odljev kvalitetnih zaposlenika, loš imidž, ali i kroz moguće sudske tužbe. No, je li vrijeme odabiranja takvih osoba na odgovorne pozicije i tolerancije, pogotovo mlađih, zaposlenika pri kraju?
"Ako je netko 'veliki pobjednik' pretpostavlja se da se uvijek može izvući iako je kreten. Takve osobe tjeraju dobre zaposlenike da odu", tvrdi dr. Robert Sutton sa američkog Sveučilišta Stanford. Među tvrtkama koje ne zapošljavaju takve šefove su Google, koji čak ima i razrađenu tzv. "no jerk" (ne kretenima) politiku.
To su osobe koje na radnom mjestu ugnjetavaju, ponižavaju, omalovažavaju i podcjenjuju podređene ili kolege. Sutton razlikuje između privremenih i potvrđenih kretena koji su stalno neugodni i predstavljaju najveću prijetnju za korporativnu kulturu tvrtke. Njihove prljave taktike uključuju: osobne uvrede, unošenje u lice, neželjeni osobni kontakt, prijetnje i zastrašivanje (verbalne i neverbalne), sarkastične šale i zadirkivanje, javno ponižavanje, grube prekide, ponašanje prema ljudima kao da su nevidljivi i dvolične napade.
Sutton tvrdi da takvo ponašanje utječe na tvrtku kroz povećanu fluktuaciju zaposlenika, češće odsustvo, smanjenu predanost poslu i smanjenu produktivnost. Također, kaže, vrijeme utrošeno za savjetovanje ili smirivanje tih osoba, oporavak ugroženih zaposlenika, te reorganizacija odjela ili timova donose kompaniji uzrokuju značajne nevidljive troškove.
Prema nekim stručnjacima, ponašanje loših šefova je poprimilo oblik pandemije, a novo istraživanje pokazalo je da su takvi šefovi prisutniji nego ikada. U istraživanju provedenom na 1.000 Amerikanaca, 86 posto ih je istaknulo da se loše ponašanje šefova često "provlači" sve dok ne postane prekasno, a mnogi ljudi ne stradaju. Prema jednom ranijem istraživanju, 70 posto zaposlenika istaknulo je da moraju biti pažljivi u odnosu prema šefovima, jer bi mogli izgubiti posao.
Petogodišnja američka studija usporedila je loše, djetinjaste osobine, uključujući tvrdoglavost, usmjerenost isključivo na sebe, prezahtjevnost, impulzivnost, sklonost prekidanju drugih i nastupe gnjeva kod šefova između 2004. i 2009. i otkrila da su je u tom periodu broj takvih šefova narastao za 50 posto. U istoj studiji, 70 posto Amerikanaca istaknulo je da se "šefovi i jednogodišnja djeca s previše moći ponašaju jednako".
Istraživanje dr. Noreen Tehrani, koja je savjetovala žrtve nasilja u Sjevernoj Irskoj, vojnike koji su se vraćali s borbenih akcija i žrtve zlostavljanja na radnom mjestu, pokazalo je da svi imaju slične fizičke i psihičke simptome – noćne more, visoku tjeskobu, te niz fizičkih oboljenja.
Švedski istraživači sa stocholmskog Instituta za stres promatrali su više od 3.000 muškaraca kroz 10 godina na njihovim radnim mjestima. Otkrili su da su šanse zaposlenika čiji su nadređeni bili nesposobni, neobazrivi, tajnoviti i nekomunikativni za srčani udar veće za čak 60 posto. S druge strane, oni koji su radili s "dobrim" šefovima, imali su za 40 posto manje šanse za probleme sa srcem.
Britansko istraživanje među 6.000 uredskih radnika pokazalo je da zaposlenici koji smatraju da se šefovi prema njima odnose fer imaju 30 posto manje šansi za probleme sa srcem. Također, dobro vodstvo povezano je s 27 posto manje bolovanja, i 46 posto manje invalidskih mirovina. Uz to, zaposlenici s dobrim šefovima će 40 posto češće od ostalih izjaviti da se osjećaju zadovoljno i psihički dobro, uključujući manje razine tjeskobe i depresije.
Brojna istraživanja dokazuju da loš nadređeni može izazvati stres, depresiju i tjeskobu, ili čak biti okidač za ozbiljnije bolesti. A trošak za tvrtke je, kroz izgubljenu produktivnost, zdravstvene troškove i odlazak zaposlenika, ogroman. U vrijeme krize zbog koje zaposlenici ionako osjećaju povećani pritisak, u obliku većeg radnog opterećenja i većih očekivanja, zdravlje zaposlenika je od izuzetne važnosti. A ključno za to je da menadžeri imaju pozitivne i zdrave odnose sa svojim zaposlenicima. (T. B.)
Izvor: Psychology Today
