Profesionalna očekivanja mladih 2010.

Istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih u 2010. godini proveo je portal (www.MojPosao.net) tijekom održavanja 2. virtualnog Dana karijera i znanja na uzorku od gotovo 200 ispitanika. Istraživanjem se nastojalo saznati više o profesionalnim očekivanjima mladih (većinom studenata), njihovim ciljevima i preferencijama nakon završenog studija te njihovim promišljanjima, odnosno očekivanjima prilikom traženja i pronalaženje radnog mjesta. Rezultati su uspoređeni s onima dobivenim iz istih istraživanja koja su provedena proteklih godina. Veliku većinu sudionika istraživanja činili su studenti (78%), među kojima su najzastupljeniji bili studenti Ekonomskog fakulteta (27%), slijede studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (6%), Građevinskog (6%) te Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (5%).

Većina ispitanika mišljenja je kako bi radije ostali raditi u Hrvatskoj (79%), nego otišli u inozemstvo (21%). Kao razloge ispitanici najčešće navode ostanak uz obitelj i prijatelje te želju da daju svoj doprinos u razvitku zemlje.

Kad se radi o njihovom budućem zanimanju, petina ispitanika (njih 22%) točno zna što želi raditi, što je nešto manje nego 2009. godine kad je jasnu predodžbu o budućem radnom mjestu imalo 23% ispitanika. Većina ispitanika (75%) ipak nije sigurna što točno želi raditi, iako imaju neku predodžbu o tome, dok 4% ispitanika ne zna čime se želi baviti.

U razdoblju od 3 godine nakon diplome, većina ispitanika si je kao cilj postavila zapošljavanje (74% ispitanika), napredovanje u poduzeću (39%) te upisivanje poslijediplomskog studija (čak 36%). U manjoj mjeri su kao ciljeve naveli još i odrađivanje stručne prakse i zapošljavanje po njenom završetku (25%), odnosno promjenu nekoliko različitih poslova (15%). U odnosu na prošlu godinu povećao se broj ispitanika koji se prvenstveno žele zaposliti, a smanjio broj ispitanika koji već razmišljaju o promaknuću.

Za razliku od prošle godine kada je trećina ispitanika (33%) smatrala da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme studiranja, ove godine isto misli polovica ispitanika (49%). 40% ispitanika smatra da je posao najbolje početi tražiti odmah nakon diplome, dok je prošle godine isto mislilo čak 60% ispitanika. Da si nakon diplome treba dati nekoliko mjeseci oduška prije traženja posla misli samo 9% ispitanika.

'Pošto je Hrvatska u gospodarskoj krizi i vrlo je teško pronaći posao, najpovoljnije vrijeme za traženje stalnog posla je svakako tijekom studiranja, zato jer je traženje posla relativno dug period i potrebno je o tome razmišljati puno ranije, jer nikog, pa ni onog tko diplomira ne čeka odmah posao, zato se treba ranije pripremati i informirati.' - komentar ispitanika

Najveći broj ispitanika (njih 50%) očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti 1 do 3 mjeseca. 12% ispitanika na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana. U odnosu na prošlu godinu kada je 21% ispitanika očekivalo da će posao tražiti dulje od tri mjeseca, ove godine isto smatra njih nešto više, odnosno 27%.

Za razliku od prošle godine kada je četvrtina ispitanika (26%) smatrala kako se posao može naći isključivo 'preko veze', ove godine istog je mišljenja čak 37% ispitanika.

'Smatram da se sa vlastitim znanjem i sposobnostima može također pronaći posao, samo je potrebna upornost i strpljenje'. – komentar ispitanika

Nepovoljna gospodarska situacija, ali možda i promjena sustava školovanja vjerojatno su utjecali na stjecanje radnog iskustva za vrijeme studiranja, pa je tako ove godine 57% ispitanika tijekom studiranja steklo određeno radno iskustvo, dok je u 2009. godini takvih ispitanika bilo 61%, a 2008. godine čak 66%. Polovica ispitanika (49%) smatra kako je posao puno lakše naći ukoliko se posjeduje prethodno radno iskustvo, dok jednako toliko (49%) ispitanika smatra to važnim, ali ne i ključnim faktorom za pronalazak posla.

60% ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja (prošle godine taj je postotak iznosio 59%), dok s druge strane, njih 40% smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Nadalje, 56% ispitanika smatra kako je s određenim fakultetima lakše naći posao nego s nekim drugim (u najvećoj mjeri kao takve navode Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet, Građevinski te Medicinski fakultet) . No, preferencije prema određenim fakultetima su se svakako smanjile jer je prošle godine čak 74% ispitanika smatralo da je s određenim fakultetima lakše pronaći posao.

Do informacija o poslovima koji se nude ispitanici u najvećoj mjeri dolaze putem internet portala (njih čak 95%), te preko svojih prijatelja i poznanika (59%). Fakultet kao izvor informacija koristi svega 27% ispitanika, dok se na HZZ-u informira 39% ispitanika, a u oglasima u tiskanim novinama 37% ispitanika

Ispitanici su mišljenja kako poslodavci kod zaposlenika najviše cijene poznavanje stranih jezika (72% ispitanika), komunikativnost (68%), radno iskustvo (68%), motiviranost (68%) te informatičku pismenost (68%), a važnim kvalitetama smatraju i spremnost na učenje, stručnu spremu i organiziranost. Zanimljivo je kako svega 36% ispitanika smatra da će poslodavac cijeniti njihovo poštenje i integritet dok za radnu etiku to smatra njih 39%.

Slično kao i kod prošlogodišnjeg istraživanja, većina ispitanika je kao najvažnije elemente na svojem radnom mjestu navela međuljudske odnose (čak 77%) te novac (46%), a slijede priznanje za obavljen rad (42%) i dinamičnost posla (33%). Prilikom odabira posla, ispitanici u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja (77%), o novcu njih 66% te sigurnosti radnog mjesta (44%). Sigurnost radnog mjesta ove je godine na trećem mjestu važnosti elemenata pri odabiru posla, dok se prošle godine taj element nalazio na četvrtom mjestu, što pokazuje kako se u nesigurnim vremenima sigurnost radnog mjesta dobiva na važnosti.

Kao i prošlih godina, većina ispitanika očekuje od svog poslodavca da im omogući napredovanje u tvrtki (49%) te dodatne edukacije (32%), dok samo 16% ispitanika očekuje da im poslodavac omogući povećanja plaće. S druge strane, za postizanje ciljeva karijere, ispitanici su u najvećoj mjeri spremni uložiti svoj trud i motivaciju (njih 70%), dok su u manjoj mjeri spremni uložiti svoje slobodno vrijeme, što za edukacije (20%), što za obavljanje prekovremenih radnih zadataka (7% ispitanika).

Download cijelog teksta (pdf)