Djeca krize

Istraživanje pod nazivom 'Djeca krize', kojim se nastojalo saznati kako hrvatski građani proživljavaju 'krizno razdoblje' i što očekuju u budućnosti, proveli su www.MojPosao.net i www.business.hr tijekom prosinca 2009. godine na više od 1.500 ispitanika.

1. Utjecaj krize i njeno trajanje

Velika većina ispitanika (njih 82%) izjavila je kako se gospodarska kriza osjeti u tvrtki u kojoj rade, dok je 11% ispitanika izjavilo kako se kriza još ne osjeti, ali su uvjereni da hoće. No, ima i pozitivnih primjera, pa je tako 5% ispitanika izjavilo kako gospodarske krize u tvrtki u kojoj rade neće biti, a 2% ispitanika je izjavilo kako je kriza čak imala pozitivan utjecaj na poslovanje tvrtke u kojoj rade.

Tvrtke se protiv gospodarske krize bore raznim sredstvima, a najčešće su metode zamrzavanje novog zapošljavanja, zatim smanjenje plaća i rezanje troškova edukacije te smanjivanje budžeta pojedinih odjela.

Kad se radi o očekivanjima ispitanika vezanim za budućnost, polovica ispitanika smatra kako će kriza trajati još godinu do dvije, dok je 43% ispitanika pesimističnije i smatra da će kriza trajati još više od dvije godine. Optimista koji smatraju kako će kriza završiti ove godine je svega 7%.

Visokoobrazovani ispitanici optimističniji su od onih sa srednjom stručnom spremom, a svjetliju budućnost vidi i veći broj mlađih ispitanika. U skladu s tim, 11% ispitanika u skupini do 30 godina smatra da će kriza završiti ove godine, a takvih je i 7% u skupini od 31 do 40 godina, odnosno tek 3% onih koji imaju više od 41 godinu. Da će kriza trajati više od dvije godine smatra trećina najmlađih ispitanika (33%), 41% onih u skupini 31 do 40 godina te čak 59% ispitanika iz skupine starijih od 41 godine.

Najpesimističniji ispitanici su oni koji rade u hrvatskim institucijama – njih 51% smatra da će kriza trajati još više od dvije godine, a odmah iza njih su ispitanici koji rade u državnim tvrtkama. S druge strane, među najoptimističnijim ispitanicima su oni koji rade za privatne tvrtke, pa tako njih 9% smatra da će kriza završiti ove godine, dok ih 52% smatra da će kriza završiti za godinu do dvije.

Iako mjere borbe protiv krize uglavnom uključuju veći broj teških odluka, najviše ispitanika bi se rado uhvatilo u koštac i s takvim problemima, tako da gotovo polovica ispitanika (njih 41%) smatra kako bi oni sami bili idealni vlasnik tvrtke u kojoj bi najradije radili. Raditi za stranog vlasnika idealnim drži petina ispitanika (20%), dok bi za državu najradije radilo manje od petine ispitanika (njih 18%). Najmanje su 'popularni' hrvatski vlasnici poduzeća za koje bi najradije radilo svega 17% ispitanika. U percepciji idealnog vlasnika tvrtke dosta su izražene generacijske razlike. Iako sve generacije preferiraju vlastito poslovanje, najpoželjniji vlasnici tvrtke u kojoj bi radili, mladima do 30 godina (27%) i onima s visokom stručnom spremom (22%) su strani poslodavci. Za strane poslodavce su s druge strane najmanje spremni raditi ispitanici stariji od 41 godine, koji kao poslodavca (osim samih sebe) uvjerljivo preferiraju državu (25% ispitanika).

2. Budućnost

Najviše ispitanika (njih 35%) smatra da će im u životu biti bolje tek za godinu do dvije, petina ispitanika smatra da će im biti bolje za manje od godine dana (21%), četvrtina ispitanika (njih 24%) smatra da će im biti bolje tek za više od dvije godine, dok čak petina ispitanika (21%) smatra da će im u slijedeće dvije godine biti sve gore.

Kad se radi o očekivanjima od budućnosti, najmlađi su ispitanici ujedno i najoptimističniji, pa tako njih svega 17% smatra da će im u slijedeće dvije godine biti sve gore, dok isto smatra čak 34% ispitanika starijih od 41 godinu. Nadalje, dok 25% najmlađih i 23% ispitanika iz skupine 31 do 40 godina smatra da će im biti bolje već za manje od godine dana, svega 10% ispitanika starijih od 41 godine smatra isto. Optimizam je više zastupljen i kod ispitanika s višim stupnjem obrazovanja te kod ispitanika koji rade u tvrtkama u privatnom vlasništvu. Pesimizmu su s druge strane skloniji ispitanici sa srednjom stručnom spremom te oni koji su zaposleni u hrvatskim institucijama, odnosno u tvrtkama u državnom vlasništvu.

U tekućoj godini većina ispitanika (njih 70%) ne očekuje povišicu, petina ispitanika smatra da će dobiti povišicu (20%), dok ih 11% ne može procijeniti. Slično kao i povišicu, većina ispitanika ove godine ne očekuju napredovanje (63%). Ipak, četvrtina ispitanika očekuje da će napredovati, a 12% ispitanika je neodlučno. Napredovanje i/ili povišicu u većoj mjeri očekuju muškarci, zatim mlađi ispitanici, visokoobrazovani te ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama.

3. Utjecaj krize na život

Gotovo su svi ispitanici (njih 94%) izjavili kako kriza utječe na njihov život – 46% ispitanika izjavilo je kako kriza jako utječe na njihov život, dok je 50% ispitanika izjavilo da kriza utječe na njihov život, ali malo. Svega 4% ispitanika izjavilo je kako kriza nije imala utjecaja na njihov život. Kriza ima nešto veći utjecaj na žene nego na muškarce, a njome su više zahvaćeni ispitanici iz starijih dobnih skupina. Iako kriza ima značajnu ulogu u životima velike većine ispitanika, više utječe na živote ispitanika sa srednjom stručnom spremom, a ujedno se jače osjeti i kod zaposlenika u privatnim tvrtkama.

Od ispitanika koji su izjavili kako im kriza utječe na život najviše je ispitanika izjavilo kako im se smanjila plaća (54%). Petina ispitanika (20%) izjavila je kako je plaća smanjena partneru/partnerici, dok je 11% ispitanika izgubilo posao uslijed krize. Smanjenje plaće u većoj je mjeri zahvatilo starije ispitanike, dok bi mlađi ispitanici češće ostali bez posla.

4.Posao i poslovna budućnost

Najvećem broju ispitanika (85%) posao predstavlja novac, a zadovoljstvo u poslu ističe dvije trećine ispitanika (66%). Za 38% ispitanika posao znači karijeru, dok 31% ispitanika ističe ugled. Značenje posla podjednako je bez obzira na spol i dob ispitanika, dok s obzirom na obrazovanje ispitanici visoke stručne spreme, osim novca kao svrhu posla u većoj mjeri ističu zadovoljstvo, karijeru i ugled.

Više od petine ispitanika (njih 22%) ne razmišlja gdje se vide za pet godina. 17% ispitanika za pet godina se vidi u drugoj tvrtki i na drugom radnom mjestu, dok se isto toliko ispitanika (17%) za pet godina vidi u vlastitoj tvrtki. Čak 16% ispitanika se za pet godina vidi u istoj tvrtki na istom radnom mjestu, a najmanje ispitanika (njih 10%) se za pet godina vidi u drugoj tvrtki, ali na sličnom radnom mjestu.

Mlađi ispitanici imaju jasniju viziju budućnosti i skloniji su promjenama u odnosu na starije ispitanike. Ispitanici stariji od 41 godinu u većoj se mjeri ne vide u slijedećih pet godina (28%) nego mlađi ispitanici (21% ispitanika mlađih od 30 godina i 19% ispitanika u dobi 31 do 40 godina). Najviše ispitanika iz najmlađe dobne skupine za pet godina se vidi u drugoj tvrtki na drugom radnom mjestu (27%), dok je isto odgovorilo svega 6% ispitanika s više od 41 godinom. Ispitanici stariji od 41 godine u najvećoj se mjeri za pet godina vide u istoj tvrtki na istom radnom mjestu (28%), dok je isto odgovorilo svega 6% ispitanika mlađih od 30 godina.

Iako ispitanici donekle imaju razvijenu viziju svoje budućnosti, većina ih je spremna reagirati i na nove poslovne prilike. U skladu s time, trećina ispitanika (33%) spremna se preseliti zbog posla i to bez obzira radi li se o preseljenju unutar države ili u inozemstvo. Samo u inozemstvo preselilo bi 16% ispitanika, a isto toliko ispitanika bi preselilo, ali samo unutar Hrvatske. Unatoč novim mogućnostima, petina ispitanika (njih 20%) nije spremna promijeniti mjesto prebivališta zbog bolje poslovne prilike.

5. Životni strahovi i vrijednosti

Najviše ispitanika (njih 45%) trenutno se u životu najviše boji bolesti. Za petinu ispitanika (20%) gubitak posla je najveći strah, dok gospodarska kriza sama po sebi predstavlja najveću prijetnju za 14% ispitanika. Ostali se ispitanici boje usamljenosti (6%), gubitka partnera/ice (5%) i socijalnih nemira (4%), dok se samo 1% ispitanika boji terorizma. Muškarci i žene imaju iste strahove, a mlađi se ispitanici u manjoj mjeri boje bolesti nego stariji ispitanici, ali se nešto više boje usamljenosti i gubitka partnera/ice.

Za većinu ispitanika (53%) obitelj je trenutno najvažnija u životu. Slijede zdravlje (26%), ljubav (7%) i pravednost (5%). Novac je najvažniji za tek 3% ispitanika, a prijateljstvo za 2%. Ženama je obitelj nešto važnija (56%) nego muškarcima (50%), a razumljivo je i kako ispitanicima do 30 godina obitelj nije toliko važna koliko starijim ispitanicima, iako je i njima ona na prvom mjestu po važnosti. Obitelj je na prvom mjestu vrijednosti za 40% ispitanika do 30 godina starosti te 59% onih u dobi od 30 do 40 godina i 58% onih starijih od 41 godine. Mlađi ispitanici u odnosu na starije veću važnost pridaju ljubavi, pravednosti, novcu i prijateljstvu.

6. Osobni dug, krediti i osiguranje

Najviše ispitanika, njih trećina (34%) nema osobni dug. Osobni dug do 5.000 eura ima 27% ispitanika, između 5.000 i 30.000 eura duguje 22% ispitanika, dok 16% ispitanika duguje više od 30% eura.

Mlađi ispitanici (do 30 godina) u većoj mjeri nemaju osobni dug (njih 48%), dok zaduženo nije niti 28% ispitanika u dobi od 31 do 40 godina te 29% ispitanika starijih od 41 godine. Najveća dugovanja imaju ispitanici u dobi od 31 do 40 godina od kojih je 21% zaduženo za više od 30.000 eura.

Većina ispitanika (njih 63%) ne namjerava dizati kredit u 2010. godini. Četvrtina ispitanika još nije sigurna hoće li će dizati kredit, a svega 11% ispitanika namjerava se zadužiti u 2010. godini. Od ispitanika koji u ovoj godini namjeravaju podići kredit, najviše njih (35%) kredit namjerava iskoristiti za kupnju nekretnine te adaptaciju i/ili uređenje nekretnine (31%). Čak četvrtina ispitanika (26%) kredit bi iskoristila za vraćanje postojećih dugova, a samo 14% ispitanika kredit bi iskoristilo za edukaciju. U 2010. godini kredit namjerava dići više mladih ispitanika (do 30 godina), a podizanju kredita su skloniji i ispitanici s manjim primanjima (do 4.000 kuna).

Većina ispitanika (68%) ima uplaćeno neku vrstu osiguranja. Svega 8% ispitanika trenutno nema osiguranje jer su morali prestati s uplatama zbog nedostatka financijskih sredstava, dok 24% ispitanika ne plaća osiguranje bilo koje vrste. Od ispitanika koji imaju uplaćeno osiguranje, najveći broj ih osigurava automobil (72%), životno osiguranje uplaćuje 58% ispitanika, a stambeno 47%.

7. Kulturne navike

Ispitanici u najvećoj mjeri posjećuju kina, rock koncerte i muzeje, nešto manje ih posjećuje kazališta, dok najmanji broj ispitanika posjećuje koncerte klasične glazbe.

Kazališta i koncerte klasične glazbe u većoj mjeri posjećuju žene, stariji ispitanici te ispitanici viših stupnjeva obrazovanja. Mlađi ispitanici, kao što se može i očekivati, najčešće posjećuju kina i rock koncerte, dok posjete muzejima spadaju u kulturna događanja u kojima podjednako uživaju sve generacije, iako su i u muzejima nešto češći gosti žene i visokoobrazovani ispitanici.

Najviše ispitanika, njih 40% u proteklih je šest mjeseci pročitalo najmanje četiri knjige, 37% ispitanika je pročitalo dvije ili tri knjige, dok 23% ispitanika u tom razdoblju nije pročitalo niti jednu knjigu. Ispitanici čitaju knjige koje su tematikom najčešće vezane uz posao koji rade (47%), popularnu književnost čitalo je 39% ispitanika, a knjige vezane uz hobije čitalo je 34% ispitanika. Muškarci čitaju manje od žena, a knjige su popularnije kod starijih ispitanika te kod ispitanika viših stupnjeva obrazovanja.

Download cijelog iatraživanja 'Djeca krize' (pdf)