Istraživanje proveo je portal MojPosao tijekom lipnja 2009. na uzorku od preko 600 ispitanika.
Cilj istraživanja je bio ispitati zadovoljstvo dužinom godišnjeg odmora, navike vezane uz odlazak na godišnji odmor te razloge zbog kojih se godišnji odmor ne iskoristi u cijelosti.
Broj dana godišnjeg odmora
Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23,5 dana godišnjeg odmora. Najviše dana godišnjeg odmora u prosjeku imaju ispitanici u sjevernoj (24,1) te u središnjoj Hrvatskoj ( 24,3). U Zagrebu i okolici prosjek je 23,6 dana godišnjeg odmora, u Istri i Kvarneru 23,3 dana, u Dalmaciji 23,1, a najmanje godišnjeg odmora imaju ispitanici u istočnoj Hrvatskoj 22,8. Broj dana godišnjeg odmora se, naravno, povećava s godinama radnog iskustva, pa tako ispitanici koji imaju dvije ili manje godina radnog iskustva imaju prosječno 19,3 dana godišnjeg odmora, dok drugu krajnost predstavljaju ispitanici s više od 20 godina radnog iskustva s prosječno 27,4 dana godišnjeg odmora.
Kada se radi o veličini tvrtke, veći broj dana godišnjeg odmora svojim zaposlenicima omogućuju velike tvrtke s preko 200 zaposlenih u kojima zaposlenici imaju prosječno 24,9 dana godišnjeg odmora, dok zaposlenici u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju prosječno 21,9 dana (ili 3 dana manje). Također, osobe s manjom plaćom imaju manje godišnjeg odmora.
Prema djelatnostima najviše godišnjeg odmora imaju ispitanici koji rade u sektoru obrazovanja i odgoja (čak 27,5 dana). Slijede državna uprava, sudstvo i pravni poslovi s 26,9 dana te kultura i mediji s 26,8 dana, a najmanje dana godišnjeg odmora imaju ispitanici koji rade u proizvodnji strojeva i uređaja (svega 19,7 dana).
Polovici ispitanika (njih 49%) koji rade vikendom, subota se računa kao radni dan i ulazi u godišnji odmor. No, zanimljiv je podatak kako se kod 20% zaposlenika koji ne rade subotom, subota ipak ubraja u iskorištene dane za vrijeme trajanja godišnjeg odmora.
Gotovo polovica ispitanika (njih 45%) nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi više godišnjeg odmora, a samo 2% misli da im je zbog previše slobodnih dana smanjena produktivnost. Najveće nezadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora vlada u malim i srednjim tvrtkama gdje bi polovica zaposlenika voljela imati više godišnjeg odmora. S druge strane, u velikim je tvrtkama 60% ispitanika zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora. Najmanje nezadovoljnih danima ima među ispitanicima visoke stručne spreme (njih 38%) dok bi čak 53% srednje obrazovanih ispitanika voljelo imati više godišnjeg odmora.
No, unatoč tome što određen broj ispitanika smatra kako ima premalo godišnjeg odmora, većina ispitanika (njih 82%) ipak bi radije prihvatila povišicu umjesto dodatnih slobodnih dana u vrijednosti godišnje povišice.
Velika većina sudionika istraživanja, njih 90%, planira ove godine ići na godišnji odmor. Među ispitanicima visoke stručne spreme najviše je onih koji planiraju otići na godišnji odmor (njih 92%), dok slobodne dane planira iskoristiti i 88% ispitanika više te 86% ispitanika srednje stručne spreme. Gledano prema primanjima na godišnji odmor otići će najviše ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna (njih 95%), dok će kod ispitanika s najnižim primanjima (do 3.000 kuna) njih samo 82% ove godine iskoristiti dane za odmor.
Trenutna gospodarska situacija utjecat će na planove za godišnji odmor. Samo 44% ispitanika neće mijenjati planove za godišnji zbog krize, dok će s druge strane, 42% ispitanika otići na godišnji odmor, ali će potrošiti manje novaca nego što su planirali, 9% ispitanika skratiti će godišnji odmor, ali ipak samo 6% ispitanika zbog gospodarske krize uopće neće otići na godišnji odmor.
Kao i prošlih godina i ove godine velika većina ispitanika koji će ići na godišnji odmor (njih 88%) slobodne dane će iskoristiti u dva ili više navrata, a 12% ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da će nužno iskoristiti sve dane godišnjeg odmora).
Poslodavcima podijela godišnjeg odmora u više dijelova uglavnom ne predstavlja problem. Samo 4% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti jednokratno u cjelini, a 17% ispitanika godišnji odmor mora podijeliti na dva dijela i ne može se drugačije dogovoriti s poslodavcem. S druge strane, 79% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.
Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 22% ispitanika neće u potpunosti iskoristiti prošlogodišnji godišnji odmor, što je donekle manje nego proteklih godina (32% 2008. te 30% 2007.). Ipak, ispitanicima koji godišnji odmor neće iskoristiti u cijelosti neiskorišteno će ostati u prosjeku, 7,7 dana godišnjeg odmora, što je čak trećina ukupnih slobodnih dana. Godišnji u većoj mjeri neće iskoristiti zaposlenici manjih tvrtki (njih 28%), u odnosu na 17% u velikim tvrtkama. Godišnji odmor u cijelosti u najvećoj mjeri neće iskoristiti ispitanici na višim pozicijama u tvrtki – čak 38% visokog managementa i 28% srednjeg managementa neće iskoristiti cijeli godišnji odmor. S druge strane, proizvodni radnici će u najvećoj mjeri iskoristiti godišnji odmor, a njih svega 10% to neće uspjeti učiniti. Gotovo svi ispitanici, njih 97%, izjavili su da od poslodavca ne dobivaju naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora.
Ispitanici na pozicijama visokog i srednjeg managementa godišnji odmor neće uspjeti iskoristiti u cjelosti prvenstveno zbog previše posla. Višak posla kao najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora prisutan je kod ispitanika svih stručnih sprema, a kod ispitanika srednje i više stručne spreme izraženi razlog je i pritisak nadređenih.
Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za gotovo polovicu ispitanika (44%) odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 9% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor onda kada njima odgovara. Ostali ispitanici, njih 46%, nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara.
Svega petina ispitanika (njih 20%) na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. Četvrtina ispitanika (njih 24%) na godišnjem odmoru često razmišlja o poslu, a nešto više od polovice ispitanika (56%) za vrijeme odmora ponekad razmišlja o poslu. Nadalje, 16% ispitanika i na odmoru svakodnevno provjerava službeni e-mail, povremeno 35%, a nikad, njih 49%. U provjeravanju službenog e-maila za vrijeme godišnjeg prednjače ispitanici više i visoke stručne spreme te muškarci, a svega 6% ispitanika na poziciji visokog managementa ne provjerava svoj službeni e-mail dok su na godišnjem odmoru.
Gotovo polovica ispitanika obavezno odgovara na poslovne pozive za vrijeme godišnjeg odmora. 36% to čini samo u iznimnim situacijama, a na poslovne pozive ne odgovara 17% ispitanika. Na poslovne pozive odgovara 69% ispitanika visokog managementa, dok preostalih 31% odgovara samo u iznimnim situacijama. Niti jedan od ispitanika visokog managementa nije odgovorio da ne odgovara na poslovne pozive.
Po povratku s godišnjeg odmora, 26% ispitanika odmah se uhoda u posao. 27% ispitanika izjavilo je da im je potrebno jedan do dva dana kako bi se uhodali, dok ih je 22% izjavilo da im je potrebno nekoliko sati do jednoga dana.
Ove godine, 47% ispitanika očekuje regres koji prosječno iznosi 1.631 kuna što je 5% manje nego prošle godine kada je regres iznosio prosječno 1.716 kuna (1.665 kuna u 2007.). Najviši iznos regresa u prosjeku dobivaju ispitanici iz istočne Hrvatske – čak 1.910 kuna. U Zagrebu i okolici visina prosječnog regresa iznosi 1.785 kuna, 1.250 u sjevernoj Hrvatskoj te 1.264 u Istri i Kvarneru. U prosjeku najmanji regres dobivaju ispitanici iz Dalmacije (1.167 kuna) te ispitanici iz središnje Hrvatske gdje regres iznosi prosječno svega 1.062 kune.
Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama – 66% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 27% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama. Prosječan regres ispitanika koji rade u velikoj tvrtki iznosi 1.786 kuna, 1.469 kuna u srednje velikoj tvrtki te 1.362 kune u maloj tvrtki.
Download cijelog teksta (pdf)
