Istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih proveo je MojPosao (www.MojPosao.net) tijekom održavanja manifestacije 7. hrvatski Dan Karijera u studenom 2008. na uzorku od preko 400 ispitanika. Istraživanjem se nastojalo saznati više o profesionalnim očekivanjima mladih – kakvi su im ciljevi i preferencije nakon završenog studija te kakva su njihova promišljanja, odnosno očekivanja prema traženju i pronalaženju radnog mjesta.
Studij te ciljevi i preferencije nakon studija
Veliku većinu sudionika istraživanja činili su studenti (94%), među kojima su najzastupljeniji bili studenti Ekonomskog fakulteta (34%), a u manjem udjelu sudjelovali su i studenti Filozofskog fakulteta, Prirodoslovno matematičkog fakulteta (PMF) te Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Istraživanju su pristupili prvenstveno apsolventi (54%) te studenti treće i četvrte godine.
Većina ispitanika još je uvijek mišljenja kako bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego otišli u inozemstvo (73%), no u 2008. 8% više studenata izrazilo je želju za odlaskom u inozemstvo.
Iako 86% ispitanika karijeru smatra važnom stavkom u svojem životu, njih samo nešto više od četvrtine izjavilo je kako točno znaju čime se žele baviti u budućnosti, 66% ima neke ideje o tome, ali ipak nisu u potpunosti sigurni, a 7% ispitanika uopće ne zna čime bi se htjeli baviti u budućnosti. U razdoblju od 3 godine nakon diplome, većina ispitanika si je kao cilj postavila zapošljavanje i napredovanje u poduzeću, a njih čak 44% planira upisati poslijediplomski studij.
Profesionalna očekivanja mladih
Najveći broj ispitanika (47%) očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti 1 do 3 mjeseca. 18% ispitanika na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana, dok ih 12% očekuje potragu dulju od tri mjeseca.
Ako promatramo strukturu ispitanika prema fakultetu koji pohađaju, onda možemo uočiti kako studenti FER-a i PMF-a imaju optimističnija očekivanja o duljini perioda traženja posla od ostalih. Tako primjerice čak 46% studenata FER-a očekuje kako će posao tražiti manje od mjesec dana, a njih 7% očekuje kako će početi raditi čim diplomiraju. Slična situacija je i kod studenata PMF-a, gdje njih 34% očekuje pronalazak posla unutar mjesec dana nakon diplome, a još 13% očekuje kako će početi raditi odmah nakon diplome. S druge strane, najviše su pesimistični studenti Fakulteta političkih znanosti te Filozofskog fakulteta, gdje njih 31%, odnosno 22% očekuje kako će tražiti posao dulje od tri mjeseca.
četvrtina ispitanika smatra kako se posao može naći isključivo “preko veze“, dok tri četvrtine ipak smatraju kako se posao može naći i bez poznanstava. Gotovo polovica ispitanika (48%) smatra kako je posao puno lakše naći ukoliko se posjeduje prethodno radno iskustvo, a čak 66% ispitanika izjavilo je kako su tijekom studija i stekli određeno radno iskustvo. Da je prethodno radno iskustvo važan, ali ne i ključan faktor za pronalaženje posla smatra 42% ispitanika, a njih samo 4% radnom iskustvu ne pridaje važnost prilikom zapošljavanja.
Više od polovice ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, a njih 45% smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Većina ispitanika smatra kako se s određenim fakultetima može lakše doći do zaposlenja, a kao takve navode uglavnom FER, Ekonomski fakultet, Građevinski, Medicinski te Arhitektonski fakultet.
Do informacija o poslovima koji se nude, ispitanici u najvećoj mjeri dolaze putem internet portala (njih čak 94%) te preko svojih prijatelja i poznanika (54%), odnosno oglasa u novinama (46%). Fakultet kao izvor informacija koristi 27% ispitanika, sajmove 22%, dok se na HZZ-u informira samo 20% ispitanika.
Ispitanici su mišljenja kako poslodavci kod zaposlenika najviše cijene njihovu motiviranost, informatičku pismenost, znanje stranih jezika te komunikativnost i spremnost na učenje, a zanimljivo je kako samo 30% ispitanika smatra da će poslodavac cijeniti njihovo poštenje i integritet. Većina ispitanika je kao najvažnije elemente na svojem radnom mjestu navela međuljudske odnose (njih čak 74%) i novac (47%), a slijede priznanje za obavljen rad te dinamičnost posla. Prilikom odabira posla, ispitanici u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja (73%), novcu (71%) te radnom vremenu (45%,). Nešto više od trećine ispitanika vodi računa o sigurnosti posla, a njih 18% o mogućnosti hijerarhijskog napredovanja.
Kako bi razvili svoju karijeru, većina ispitanika očekuje od svojeg poslodavca da im omogući napredovanje u tvrtki te dodatne edukacije, a u posao koji obavljaju, ispitanici su u najvećoj mjeri spremni uložiti svoj trud i motivaciju (njih 69%), dok su u manjoj mjeri spremni uložiti svoje slobodno vrijeme, što za edukacije (22%), što za obavljanje prekovremenih radnih zadataka (samo 8% ispitanika).
Download cijelog teksta (pdf)
