Treću godinu za redom Istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije na području RH, a za potrebe EduCentra - centralnog informacijskog mjesta za ponudu i potražnju cjelokupne edukacije u RH, proveo je MojPosao, uz potporu Agencije za obrazovanje odraslih u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Za razliku od prošle godine kada su se mišljenja posloprimaca i poslodavaca donekle razlikovala, ovogodišnje istraživanje pokazuje da su kao zanimljivo/potrebno područje edukacije, i posloprimcima i poslodavcima najvažnije i najpotrebnije odlične interpersonalne vještine te poznavanje stranih jezika. Pa tako 78% hrvatskih poslodavca smatra da njihovi zaposlenici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine, dok isto područje navodi 32% posloprimaca.
Slijedi 49% poslodavaca koji kao potrebno područje profesionalne edukacije navode strane jezike dok je s druge strane jezike kao interesantno područje navelo 47% posloprimaca.
40% poslodavaca smatra da posloprimci trebaju razvijati specijalizirane prodajne vještine, a 33% vještine managmenta. 28% poslodavaca se izjasnilo da su napredni informatički tečajevi potrebni njihovim djelatnicima, dok je ovo edukacijsko područje zanimljivo za samo 18% ispitanih posloprimaca.
22% poslodavaca smatra da je marketing zanimljivo područje za edukaciju dok svega 1% ispitanih poslodavaca smatra područje umjetnosti i kulture zanimljivim ili potrebnim za edukaciju.
Poslodavci smatraju kako su njihovi zaposlenici sa visokom stručnom spremom "odlično" ili "vrlo dobro" osposobljeni za rad u slijedećim strukama:
- 53% poslodavaca za informatičke struke;
- 49% poslodavaca za ostale inženjerske struke;
- 45% poslodavaca za ekonomiju - financije;
- 39% poslodavaca za telekomunikacije;
- 39% poslodavaca za humanističke struke i prirodne znanosti;
- 37% poslodavaca za komunikacijsko zanimanje;
- Iako 75% posloprimaca (10% manje nego lani) smatra da im je dosadašnje formalno obrazovanje dalo dobru, vrlo dobru ili odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom, za sljedeće struke formalno obrazovanje zaposlenike nije u zadovoljavajućoj mjeri dobro osposobilo ('nije ih dobro osposobilo' ili 'više im je štetilo nego koristilo') smatra:
- 50% poslodavaca za trgovačke posrednike;
- 46% poslodavaca za zaštitna zanimanja;
- 39% poslodavaca za područje poljoprivrede, šumarstva, ribarstva;
- 36% poslodavaca za područje prerade hrane;
- 35% poslodavaca za upravno zanimanje.
- Kako učenje i stalno usvajanje novih znanja na tržištu rada donosi određenu konkurentnost, hrvatski posloprimci su sve više svjesni kako je edukacija jedna od bitnih čimbenika za postizanje boljih uvjeta na tržištu rada.
Tri četvrtine (72%) ispitanih posloprimaca pohađalo je neki program profesionalne edukacije pri čemu svaki drugi smatra da mu je dodatna edukacija dala odličnu ili vrlo dobru osnovu za bavljenje svojom profesijom. Za one koji su pohađali neki program profesionalne edukacije, 37% ih je izjavilo da im je izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka (10% manje nego lani), dok je 17% onih kojima nije uopće pomogla (11% više nego lani).
63% poslodavaca omogućuje svojim zaposlenicima pohađanje programa profesionalne edukacije, što je pad za 20% u odnosu na 2007., pri čemu je njih 48% priznalo da ipak ne ulažu dovoljno u edukaciju svojih zaposlenika, a čak 21% poslodavaca ne ulaže u edukaciju svojih zaposlenika iako im je ta edukacija potrebna.
Tome u prilog govore i podaci o 56% posloprimaca koji uopće nemaju ili imaju svega jedan sat edukacije mjesečno koju plaća poslodavac. 18% posloprimaca ima plaćeno jedan do tri sata profesionalne edukacije mjesečno o trošku poslodavca, dok za samo 2% posloprimaca poslodavac plaća od 9-11 sati edukacije mjesečno.
Na pitanje koliko je e-learning atraktivna opcija učenja, 29% poslodavaca i 22% posloprimaca nije moglo prosuditi jer ne zna dovoljno o tome. Od ispitanika koji su upoznati s tom opcijom, 25% posloprimaca i 22% poslodavaca smatraju da je atraktivnija od klasičnog učenja i to u prvom redu zbog vremenske fleksibilnosti.
Kao najvažniji element pri odabiru edukacijskog centra ili programa i posloprimci (njih 96%) i poslodavci (njih 93%) navode kvalitetu edukacijskog materijala. Također im je bitno vrijeme održavanja predavanja i to za 89% posloprimaca i 91% poslodavaca.
Treći bitan element za odabir edukacije posloprimci navode međunarodno priznato uvjerenje o završetku programa (78%) dok je poslodavcima važnije mjesto održavanja predavanja i to za njih 85%. Cijena se, kao element za odabir edukacijskog programa, i ove godine nalazi tek na četvrtom mjestu po važnosti. Do većine informacija o željenoj edukaciji 86% posloprimaca i 61% poslodavaca dolazi putem interneta.
