Istraživanje je proveo MojPosao tijekom prosinca 2006. U istraživanju je sudjelovalo više od 1000 posloprimaca i više od 100 poslodavca. Posloprimci su odgovarali anonimno.
Cilj istraživanja bio je saznati odlaze li Hrvati na lažna bolovanja. Odvojenim istraživanjima za poslodavce i posloprimce željela su se saznati iskustva s jedne i druge strane te provjeriti postoje li različiti pogledi na isti problem.
Rezultati
Svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj bio je na bolovanju u protekloj godini iako nije bio bolestan. Broj muškaraca i žena koji odlaze na lažna bolovanja je podjednak.
Zaposlenici koji odlaze na lažna bolovanja (njih 13%) čine to prosječno 1,4 puta godišnje. Takva bolovanja mogu potrajati. Prosječno trajanje lažnog bolovanja iznosi četiri dana.
65% ispitanih poslodavaca susrelo se s odlaskom svojih zaposlenika na bolovanje u trajanju od jednog dana. Poslodavci, međutim, smatraju da zaposlenici češće odlaze na lažna bolovanja. Općenito, prema mišljenju poslodavaca, prosječno 25% bolovanja je lažno.
Razlozi koji se navode za odlazak na bolovanja kao što su: 'Ne osjećam se dobro' ili 'Osjećam da bih mogao dobiti gripu' naveli su poslodavce da posumnjaju u istinitost bolovanja. U većini slučajeva odlaska na jednodnevna bolovanja zaposlenici kao razloge navode mučninu, glavobolju, virozu, povišenu temperaturu i slično.
Koji su pravi razlozi izostanka s posla pod izlikom bolovanja? Najčešće se radi o iscrpljenosti koju je navelo 48% ispitanika. Slijedi stres (38%) te obiteljske obaveze (14%). Ponekad je potrebno od trenutnog poslodavca sakriti odlazak na razgovor za posao te je to razlog za lažno bolovanje za 13% ispitanika. U nekim slučajevima zaposlenici osjećaju da im je potreban produženi vikend te je zbog toga njih 10% bilo na bolovanju.
19% poslodavaca provjerava je li zaposlenik uistinu bolestan kada je na bolovanju. 41% zaposlenika izjavilo je da mora svom poslodavcu donijeti pismenu potvrdu liječnika o jednodnevnom bolovanju dok 12% ne zna je li takva potvrda potrebna. Prema tom podatku moglo bi se zaključiti da za gotovo svakog drugog zaposlenika nije problem izostati s posla na jedan dan pod izlikom bolovanja.
Otići na lažno bolovanje ipak nije jednostavno jer je čak 51% poslodavaca otkrilo da su njihovi zaposlenici lagali o razlogu izostanka s posla.
Većina zaposlenika koji su otkriveni dobiju opomenu, ali postoji i mogućnost otkaza. Ovisno o situaciji, 13% poslodavaca otpustilo je zaposlenika, 16% ih je smanjilo plaću u vrijednosti izostanka, a 74% ih je opomenulo zaposlenika.
Na lažna bolovanja češće odlaze zaposlenici koji imaju manje od 18 dana godišnjeg odmora (22%) od onih koji imaju više od 21 dana (10%).
Zaposlenici s plaćom do 2.000 kuna u većem postotku izostaju s posla kada nisu bolesni (21%) u odnosu na zaposlenike s plaćom većom. Na lažno bolovanje odlaze najmanje oni koji zarađuju više od 10.000 kuna.
Osobe sa završenom srednjom školom češće su na lažnom bolovanju od osoba sa fakultetom ili akademijom.
Zaposlenici se odlučuju na lažna bolovanja bez obzira na veličinu tvrtke u kojoj rade. U tvrtkama s manje od 20 zaposlenika situacija je slična onoj u tvrtkama s više od 200 zaposlenika – oko 13% zaposlenika odlazi na bolovanje iako nije bolesno.
U Istri i Primorju najviše zaposlenika, njih 19% bilo je na bolovanju kada su bili zdravi. Najmanje lažnih bolovanja ima u Sjevernoj i Istočnoj Hrvatskoj.
Download cijelog teksta (pdf)
