MojPosao (www.MojPosao.net) je i ove godine proveo Istraživanje o visini plaća. Analizom podataka prikupljenih od preko 16.000 ispitanika dobiveni su rezultati o visini plaća u Republici Hrvatskoj.
U 2009. godini najbolje su plaćeni poslovi u tvrtkama kojima je primarna djelatnost farmacija – plaće u tim tvrtkama su 38% iznad prosjeka, nakon čega slijedi IT - izrada i održavanje programskih rješenja gdje su plaće 25% veće od prosjeka. Najniže plaće zabilježene su u djelatnostima vezanim za sport i razonodu (28% ispod prosjeka) te umjetnost i dizajn (14% ispod prosjeka).
Istraživanjem o visini plaća obuhvaćeno je 201 radno mjesto, što je 27 radnih mjesta više nego prošle godine. Istraživanje se provodi putem interneta, a analiza prikupljenih podataka ove se godine po prvi puta vrši automatski u sklopu internet aplikacije. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano, podaci o plaćama ažuriraju se sa svakim novim ispitanikom, a svaki ispitanik trenutno dobiva sve podatke o visini plaće za svoju radnu poziciju. Istraživanje o visini plaća omogućuje pregled podataka o plaćama za svako radno mjesto, a poslodavcima su dostupne i opće analize u kojima se uspoređuje visina plaća prema godinama radnog iskustva, spolu, stručnoj spremi, županijama, djelatnostima, veličini tvrtke, tipu vlasništva tvrtke i slično.
1. Visina plaće prema djelatnosti, spolu, županiji, stupnju obrazovanja, vlasništvu i veličini tvrtke
U 2009. godini, najbolje su plaćeni farmaceuti i liječnici čije su plaća 39,6% iznad prosjeka, što je različito u odnosu na prethodne godine kada su inženjeri informatike bili najbolje plaćeni. Iza njih slijede inženjeri strojarstva i elektrotehnike, kojima su plaće 26% iznad prosjeka te inženjeri informatike s plaćama od 25,5% iznad prosjeka. Najmanje plaćena zanimanja ove godine spadaju u područje osobnih usluga gdje su plaće 47,7% ispod prosjeka, a slabo su plaćeni i trgovački posrednici te prodavači čije su plaće 42% manje od prosjeka.
Kada se radi o visini plaća prema spolu, muškarci su u Hrvatskoj i dalje više plaćeni od žena te je njihove plaća u prosjeku 22,6% veća, što je neznatno manja razlika u odnosu na 2008. godinu kada su muškarci imali u prosjeku 23% veće plaće u odnosu na žene.
Najniže plaće ove godine zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (12,8% ispod prosjeka), a slijede virovitičko-podravska (11,4% ispod prosjeka) te Brodsko-posavska (11,4% ispod prosjeka). Iako je došlo do određenih promjena u redoslijedu, plaće su u ove tri županije i prošle godine bile najniže. Najviše plaće su očekivano zabilježene u Gradu Zagrebu i to 27,9% iznad prosjeka, što je čak i znatno više nego prošle godine kada je razlika iznosila 21,1%.
Stupanj obrazovanja i dalje uvelike utječe na visinu plaće. Osobe sa završenim fakultetom imaju 34,1% veću plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, što je nešto manje nego prošle godine kada je ta razlika iznosila 51,3%. Završeni magisterij ili doktorat sve se više isplati te povećava plaću u prosjeku za 60,2% u odnosu na SSS, dok je razlika u primanjima osoba s MBA diplomom u odnosu na osobe sa završenom srednjom školom još uvijek značajna i donosi 85,7% veću plaću.
U odnosu na prosječne mjesečne neto plaće u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće su za 25,9%, a u stranim institucijama za 18,6%. Najniže su plaće i dalje u udrugama u kojima su zaposlenici plaćeni 10% manje u odnosu na tvrtke u domaćem vlasništvu. Plaće u domaćim institucijama jednake su onima u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, dok su plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu 9,5% više nego one u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.
I ovogodišnje je istraživanje potvrdilo kako se (barem kad je o plaćama riječ) više isplati raditi u velikim tvrtkama. Tako su u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih plaće 12,9% ispod prosjeka, dok su u velikim tvrtkama s više od 200 zaposlenika plaće prosječno 8,1% veće od prosjeka. Plaće su 2,8% niže od prosjeka u tvrtkama koje imaju između 21 i 50 zaposlenika, u tvrtkama s 51 do100 zaposlenika plaće su gotovo prosječne (1,1% iznad prosjeka), a u tvrtkama sa 101-200 zaposlenika plaće su 6,4% veće od prosjeka.
2. Dodatne beneficije, povišice i utjecaj krize na plaće
Najčešća beneficija koju imaju hrvatski zaposlenici u tvrtkama u kojima rade i dalje je mobilni telefon za privatnu upotrebu (31,2% sudionika istraživanja). S druge strane, 25,8% osoba nema dodatne beneficije, što je ipak bolje nego 2008. kada dodatne beneficije nije imalo 29,6% zaposlenika. Iza mobitela, slijedi prijenosno računalo, a najmanje poslodavaca osigurava zaposlenicima automobil za privatne potrebe (3,5%) i dodatne edukacije (samo 3,7%). Na pitanje 'Koliko često u prosjeku dobivate povišicu?', čak 52,1% ispitanika odgovorilo je rijetko ili nikad.
U skladu s ovim podacima je i činjenica kako je nešto više od polovice ispitanika izjavilo kako je kriza utjecala na njihovu plaću i to prvenstveno da im je plaća smanjena (43% slučajeva) a zatim da je izostala povišica koju su trebali dobiti (10% ispitanika). Ostali su ispitanici izjavili kako kriza nije utjecala na njihovu plaću te da im je plaća ostala ista, (44% ispitanika), a 3% ispitanika izjavilo je kako su dobili povišicu.
Kako pokazuje istraživanje, nominalna je prosječna plaća u 2009. godini veća od one u 2008. za 1,5% (realno je povećanje 0,2%). Međutim, valja uzeti u obzir da se ovdje radi o rastu na godišnjoj razini, a kako se istraživanje provodi od kolovoza (nakon uvođenja kriznog poreza), realno je za očekivati kako građani imaju dojam da je došlo do smanjena plaća. Također, treba uzeti u obzir i znatno povećanje nezaposlenosti u proteklih godinu dana čime se dodatno pojačava dojam pogoršanja općeg stanja gospodarstva.
3. Plaća na početku karijere 30,5% ispod prosjeka
Ako se plaće uspoređuju prema poziciji u tvrtki, prosječna plaća pripravnika je 30,5% ispod prosjeka, što je veća razlika nego u 2008. godini kada su plaće pripravnika bile 27,1% ispod prosjeka. Iako još uvijek 28,2% ispod prosjeka, plaće administrativnih radnika ove godine ipak nisu manje od pripravničkih. Plaća nižeg managementa je 3,3% viša od prosjeka, ona srednjeg managementa viša je 25,7%, a visoki management ima 57% veću plaću od prosjeka.
S brojem podređenih raste i plaća, tako da ispitanici koji imaju između jednog i pet podređenih imaju 11,1% višu plaću u odnosu na one koji nemaju niti jednog podređenog, a plaća onih ispitanika koji imaju između šest i deset podređenih viša je za 29% od onih koji nemaju niti jednog podređenog.
