Od 1994. god. do 1999. god. radio sam u privatnom poduzeću čiji je žiro račun zadnje dvije godine blokiran. Od 1999. god. do 1. travnja 2000. radim u drugom poduzeću u vlasništvu iste osobe, koje je nakon tri mjeseca također došlo u blokadu, a sve novčane transakcije oba poduzeća obavljale su se mimo žiro računa. U travnju 2000. s poslodavcem sam dogovorio sporazumni raskid ugovora o radu s 1. svibnjem 2001. s time da mi do tada isplati 15.000 kuna koje mi duguje za plaću. Također je dogovoreno da me neće odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog, sve dok ne riješi sva moja potraživanja.
Do danas mi nije ništa isplatio pa se ja još uvijek vodim kao zaposlenik njegovog poduzeća, odnosno ide mi radni staž iako se doprinosi mjesecima ne uplaćuju. Međutim, sada me pokušava odjaviti bez mog pristanka odnosno bez rješenih potraživanja. Kako da naplatim potraživanja s obzirom da zadnje poduzeće u kojem sam radio nema čak ni temeljni kapital (koji je u međuvremenu prodat, bez računa). Može li sud naložiti poslodavcu da moja potraživanja namiri privatnom imovinom, budući poduzeće ne posjeduje nikakva sredstva ni imovinu. Napominjem da su u vlasništvu prvog poduzeća dva kamiona, ali ni njihova vrijednost nije dovoljna za sva dugovanja tog poduzeća. Da li imam pravo na kamate obzirom da očekujem da će poslodavac pokušati osporiti naš usmeni dogovor po kojem ću biti prijavljen kao zaposlenik sve do podmirenja njegovih obveza, odnosno da će pokušati ukupni iznos potraživanja umanjiti za iznose koje je navodno uplatio za doprinose za razdoblje od 1. travnja 2000. pa do odjave?
Što se tiče osobne odgovornosti vlasnika, iz upita nije vidljivo o kakvoj se vrsti trgovačkog društva radi. Međutim, ako se radi o trgovačkom društvu s ograničenom odgovornošću, što je najvjerojatnije, onda vlasnik ne odgovara svojom imovinom.
Naime, prema Zakonu o trgovačkim društvima, svojom imovinom odgovaraju trgovac pojedinac i članovi javnoga trgovačkoga društva te komplementari u komanditnome društvu, dok vlasnik odnosno članovi društva s ograničenom odgovornošću te dioničari u dioničkom društvu ne odgovaraju za obveze društva, izuzev u posebnim slučajevima određenim istim Zakonom.
Inače, prema Zakonu o stečaju (NN 44/96, 29/99 i 129/00), kao vjerovnik možete predložiti pokretanje stečajnog postupka. Iako sada poslodavac nema novaca ni imovine, možda se u stečajnom postupku naplate njegova potraživanja od trećih, od čega biste onda i Vi mogli nešto dobiti.
Što se tiče odjave, poslodavac Vas može odjaviti samo na temelju zakonitog načina prestanka ugovora o radu (sporazum, otkaz). Učini li to na nezakonit način to možete sudski pobijati.
Situacija s načinom i datumom prestanka Vašeg ugovora o radu složena je i ne baš jasna, s obzirom da ste potpisali sporazumni raskid ugovora o radu s 1. svibnjem 2000. a onda usmeno dogovorili nastavak radnog odnosa do isplate potraživanje. Međutim, s obzirom na činjenicu da i dalje radite za istoga poslodavca, mislim da raniji pisani sporazum više ne bi mogao biti valjan temelj za odjavu ugovora o radu, jer je od ugovorenog datuma prošlo već devet mjeseci, odnosno da biste temeljem toga što i dalje radite, mogli dokazati postojanje takvog usmenog dogovora.
Naravno, svakako imate pravo na kamate, s time da one ovise o glavnom dugu, što znači da ako slučajno ne biste dokazali glavni dug tj. plaće, ne biste imali pravo niti na kamate.
Što se pak tiče umanjivanja Vašeg potraživanja za iznose koje je poslodavac navodno uplatio na ime doprinosa za razdoblje od 1. travnja 2000. pa do odjave, za takvo što poslodavac nema nikakvog zakonskog temelja. Naime, Vi možete potraživati samo svoju neto plaću, a doprinosi su poslodavčeva zakonska obveza. Stoga temeljem uplaćenih doprinosa poslodavac nikako ne može umanjiti svoj dug prema Vama koji predstavlja Vašu neto plaću.
Preporuka:
