Share
Tweet
Share
Send to friend

Pritužba kao povreda radne obveze

Da li je radnik počinio povredu radne obveze ako se pritužio na rad i ponašanje predsjednika Upravnog vijeća, najprije usmeno ravnatelju, a nakon toga i pismeno županu (jer je predsjednik Upravnog vijeća predstavnik županije)? Dopis o pritužbi izgleda ovako: naziv ustanove u kojoj radnik radi, ime i prezime radnika, tekst pritužbe, potpis radnika. Dakle, bez urudžbenog broja, bez funkcije radnika koju obavlja u ustanovi, bez ovjere štambiljem. Poslodavac tereti radnika da je počinio povredu radne obveze jer je neovlašteno koristio naziv firme i prekoračio ovlasti, nakon čega mu temeljem čl. 117. st. 1. ZOR izdaje upozorenje o povredi. Radnik ulaže prigovor Upravnom vijeću, te ne usvaja prigovor, s obrazloženjem da poslodavac nije imao namjeru otkazati, samo upozoriti. Da li se pismeno upozorenje smatra pokretanjem postupka otkazivanja? I da li se nakon odbijajuće odluke Upravnog vijeća može pokrenuti sudski spor?

Kao što je rečeno, prema onome što ste naveli ne vidim nikakve povrede radne obveze (isključujem sadržaj dopisa, koji ne znam). Mislim da se ne radi o neovlaštenom korištenju naziva tvrtke niti prekoračenju ovlaštenja, ako ste samo naveli naziv tvrtke u kojoj radite. Time niste nastupili u ime tvrtke, nego ste je samo naveli da se zna iz koje tvrtke dolazite, jer ste se županu upravo i obratili kao radnik te tvrtke.

Osim toga, člankom 115. st. 2. Zakona o radu izričito je određeno da obraćanje radnika tijelima izvršne vlasti (što je i župan), ne predstavlja opravdan razlog za otkaz.
Pisano upozorenje koje ste dobili ne smatra se nikakvim pokretanjem postupka otkaza. Zakon određuje da je poslodavac u pravilu dužan upozoriti radnika na kršenje ugovornih obveza i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza. Ovo je dano u korist radnika da poslodavac u pravilu ne otkaže radniku prije nego što ga upozori. Dakle, upozorenjem ne nastupa otkaz, nego se otkaz mora posebno donijeti u posebnom postupku. Također niti nakon upozorenja sljedeće upozorenje ne znači nikakav automatski otkaz. Prema tome samim upozorenjem nije Vam se ništa dogodilo, tj. nije Vam povrijeđeno nikakvo pravo (nije prestao ugovor o radu ili sl.). Stoga, protiv upozorenja nije moguća niti sudska zaštita, jer nju možete koristiti samo za zaštitu prava koja su povrijeđena, što ovdje nije slučaj.
Stoga niti prigovor protiv upozorenja nije zakonom propisan, a niti je nužan. Međutim, dobro je što ste ipak prigovorili pisanim putem, jer je to korisno u slučaju eventualnog kasnijeg otkaza. Naime, poslodavac bi se mogao pozivati na raniju povredu radne obveze, a Vi biste to negirali tvrdeći da ste već tada tome prigovorili.

U svakom slučaju mislim da bi upozorenje svojeg nalogodavca (župana) zaslužio predsjednik Upravnog vijeća, koji na dopuštenu pritužbu (pritužbe su uvijek dopuštene) reagira na nedopušteni način (obraćanje tijelima izvršne vlasti je neopravdani razlog za otkaz).

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.