Vlasnik sam i direktor tvrtke koja zapošljava 7 djelatnika u stalnom radnom odnosu na neodređeno vrijeme (od toga 1 djelatnica je na porodiljskom do 6. mjeseca ove godine) te 4 djelatnika na određeno vrijeme. Jedan djelatnik koji je 7 godina zaposlen u tvrtci, (ima ugovor o stalnom radnom odnosu na neodređeno vrijeme) nije dolazio (niti me obavijestio zbog čega) prvih 8 dana u 2.mj te je poslao doznake za bolovanje do kraja 2 mj. Budući da su nam međusobni komunikacijski problemi veliki, te ne izvršava zadane zadatke i stalno kasni na posao bez opravdanog razloga, vjerojatno neće doći raditi u 3 mj. 2003. Molim vas savjet za prekid radnog odnosa. Pitanja:
1. Ako se radnik ne pojavi na poslu (u kojem roku?) i ne opravda svoj nedolazak, na koji način da mu predam otkaz?
2. Koje vrste otkaza te da li sam dužan isplatiti otpremninu (u kojem iznosu), da li sam dužan dati obrazloženje (u kojem obliku), a sve to vezano uz činjenicu da imam 7 stalno zaposlenih (uključujući sebe i problematičnog radnika)?
3. Na koji način da se riješim radnika na što bezbolniji način za firmu, a ujedno bih htio da isti ne izgubi svoja prava (socijalno osiguranje) budući da isti još nije našao novi posao, a suglasan je da napusti firmu (telefonski je to potvrdio)? U ugovoru je otkazni rok 30 dana a on ne želi doći raditi u firmu.
Izvanredni otkaz može se dati samo u roku od 15 dana od saznanja za povredu koju je radnik učinio. Jesu li navedene okolnosti razlog za izvanredni otkaz teško je reći na temelju ovako danih podataka. No, rekao bih, ako radnik ne bude dolazio na posao bez opravdanja, kao što predviđate, to je svakako razlog za izvanredni otkaz. Kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka niti otpremnine, a niti radnik ima pravo na naknadu za nezaposlene ako je otkaz dan zbog njegove krivnje. Međutim, kod izvanrednog otkaza uvijek morate obrazložiti razloge tj. dokazati opravdanost otkaza.
Ugovor o radu može se otkazati i redovitim otkazom. Kod svakog redovitog otkaza postoji otkazni rok koji za 7 godina rada kod istog poslodavca iznosi 2 mjeseca, i to za poslovno uvjetovani i osobno uvjetovani otkaz, a mjesec dana za otkaz zbog skrivljenog ponašanja. U slučaju poslovno uvjetovanog i osobno uvjetovanog otkaza, radnik ima pravo na otpremnina od 2,3 plaća.
Međutim, ako redovito otkazuje mogli biste dati otkaz bez navođenja razloga. Naime, Vi zapošljavate 10 radnika, ne računajući Vas koji ste poslodavac, pa ste tzv. mali poslodavac. (Inače, držim da se i zaposleni na određeno vrijeme trebaju računati u broj zaposlenih na temelju kojih se određuje mali poslodavac. No, tu ima i drukčijih mišljenja, što znači ako se zaposleni na određeno vrijeme ne bi računali u redovito zaposlene, onda je pogotovo nesporno da ste mali poslodavac). Temeljem činjenice da ste mali poslodavac, ako biste otkazivali redovitim otkazom ne biste trebali navesti razlog otkaza, ali biste radniku morali dati otkazni rok i otpremninu. S obzirom da kod takvog otkaza nema navođenja razloga, taj otkaz se ne može niti pobijati kao neopravdan, pa radnik ne bi mogao uspješno takav otkaz sudski osporavati. Pri tome, da bi radnik imao pravo na naknadu za nezaposlene, trebali u otkazu navesti da otkaz ne dajete zbog skrivljenog ponašanja.
Svaki otkaz mora biti isključivo u pisanom obliku i dostavljen radniku. Što se tiče mogućnosti da se radnik ne pojavi na poslu, radnik mora što je prije moguće obavijestiti poslodavca o razlozima izostanka, odnosno o bolovanju i sl. Najkasnije u roku tri dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o bolovanju. Ako radnik nema opravdan razlog za izostanak s rada, to naravno predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu, osobito ako se radi o više dana izostanka. Čak i samo neobaviještavanje moglo bi biti razlog za otkaz, neovisno ako bi sam razlog bio opravdan (bolovanje), ako radnik duže vrijeme neopravdano ne bi poslodavca obavijestio o razlozima izostanka.
U slučaju da radnik nije na poslu, otkaz mu se može jednostavno uručiti poštom, i to preporučenom pošiljkom odnosno s povratnicom.
