Dobili ste priliku za posao: postali ste ‘ispomoć’ osobi koja je na bolovanju ili porodiljnom dopustu. Ispočetka sve djeluje idealno osim jedne stvari: posao radite bolje od osobe kojoj pomažete ili koju mijenjate…
Marko ima 18 godina radnog iskustva u menadžmentu. Nedavno je prihvatio posao na određeno vrijeme, nakon što je na par godina zapostavio karijeru kako bi se posvetio obitelji.
Posao koji je prihvatio isprva se činio kao zanimljiva prilika da i sam provjeri je li još uvijek ‘u formi’ i sada je već tri mjeseca na novom radnom mjestu. Dobio je priliku postati ‘ispomoć’ menadžerici koja je na bolovanju te koja dio posla odrađuje od doma. Vrlo brzo počeo je uživati u izazovima koje mu predstavlja djelomično vođenje njezinog odjela. Uložio je dosta truda kako bi olakšao poslovanje odjela te izložio nekoliko dobrih ideja.
Nažalost, što je bolje radio svoj posao, radna svakodnevnica postajala je sve stresnija. Šef je jako zadovoljan i sviđa mu se način kako Marko vodi odjel. Posebno mu je drago što je riječ o samostalnom zaposleniku kojeg ne treba nadzirati. Markovo dosadašnje radno iskustvo i stručno znanje pokazali su se ključnim prednostima u brzom donošenju dobrih poslovnih odluka.
Problem? Menadžerica kojoj Marko pomaže u poslu, ne prestaje ga ogovarati. Prati svaki njegov korak u nadi da će pronaći i najmanju pogrešku koju bi mogla iskoristiti protiv njega. Iako se s Markom nije direktno sukobila, redovito zove šefa i informira ga o navodnim propustima koje Marko radi, makar bile u pitanju i sitnice.
Marko više nije siguran treba li ‘usporiti’ (kako ne bi doveo u pitanje kvalietu rada menadžerice koja već tri godine vodi svoj odjel) ili treba naprosto nastaviti raditi svoj posao onako, kako je zamislio.
Cijela priča počela je na dan kada je odjel imao jako puno posla. Prodajni rezultati bili su fantastični, a Marka su pohvalili da je napravio ‘izvanredan posao’. Menadžerica je tog je dana nazvala šefa kako bi ga obavijestila da odjel pod vodstvom Marka nije izvršio nekoliko važnih zadataka koje je ona postavila. Vjerojatno ju je dočekao ‘hladan tuš’ kada je doznala kako je to zato jer je odjel imao naporan, ali jako uspješan dan i kako njezini zadaci nisu bili prioritet. Od tada njezina tortura ne prestaje: osim što prati svaki Markov korak, menadžerica postavlja nemoguće zadatke kako bi mu dodatno otežala.
Zbog silnog stresa kojem je izložen Marku su se počele potkradati sitne greške prilikom obavljanja posla i osjeća kako postaje depresivan. Nije mu jasno zašto ga pokušava sabotirati netko kome je samo htio olakšati i unaprijediti posao.
Ljubomora – drugo ime za strah
U poslovnom svijetu ponekad vladaju okrutna pravila igre. Ako ste bolji od osobe koju mijenjate ona se, logično, boji za svoje radno mjesto. Pojedinci mogu ići toliko daleko da vam na sve moguće načine otežavaju obavljanje posla, kako ne biste ugrozili njihov status. Šef (nesvjesno) pogoršava situaciju hvaleći vas – zbog toga se druga osoba osjeća još nesigurnije.
Riječ je o situaciji koja traži umijeće balansiranja i podjelu odgovornosti. Dvije nadređen figure dodatno zbunjuju i zaposlenike koji nisu sigurni čije bi naredbe trebali slušati, pogotovo ako nisu usklađene.
Rješenje situacije, koliko god bila delikatna, zapravo je jednostavno: ako imate slične probleme, porazgovarajte s poslodavcem. Nemate što izgubiti, a odlučite li šutjeti, veća je vjerojatnost da ćete izgubiti posao. Dobar je stvar ako vas je poslodavac do sada već pohvalio.
Ipak, ako se odlučite na razgovor, najprije poslodava zatražite iskreno mišljenje o vašem dosadašnjem radu. Ako je odgovor pozitivan, stavite karte na stol: najavite šefu kako namjeravate razgovarati s ‘problamtičnim’ kolegom ali, da ga pritom ne namjeravate optužiti za ljubomoru ili napasti već reći: “Čujem da ste već mnogim ljudima iznijeli pritužbe na moj rad i želio bih o tome direktno s Vama porazgovarati. Ako mislite da nešto ne radim dobro ili imate konkretne zamjerke, volio bih da to riješimo, a ukoliko je riječ o stvarima o kojima treba obavijestiti i šefa, nemam s tim problema.”
Ako druga strana u tom slučaju pobroji zamjerke te pruži dobre argumente, svakako ih uvažite i ponudite kreiranje zajedničke strategije i poslovnog plana. Ako sve upućuje na netrpeljivost koja neće samo tako nestati, predložite kratak sastanak jednom tjedno kako biste uskladili aktivnosti. U tome može sudjelovati i poslodavac. Svakako obavijestite osobu o tome da ćete o kvaliteti svoga rada razgovarati s poslodavcem kako biste bili sigurni da radite dobro.
O ishodu razgovora obavijestite šefa jer je vjerojatno riječ o napetoj situaciji koju može ‘primiriti’ jedino autoritet poslodavca. U međuvremenu, morate imati na umu da je ovo situacija u kojoj samo jedan pobjeđuje. Hoćete li to biti vi ovisi o tome je li vam uopće stalo do ovog posla? Ako je i ako ga zaista radite bolje od osobe koju mijenjate (kojoj pomažete), nema razloga da svoj kvalitetan rad ‘usporite’ iz solidarnosti prema nekome tko nije korektan prema vama. (M.M.)
Izvor: Joan Lloyd
