Dok njezini kolege u Hrvatskoj traže posao bez obzira na to jesu li nezaposleni, ostali rade u inozemstvu na praksi. Ona je svoju pronašla u Lundu nakon što se danima pripremala za zahtjevan intervju. Evo kako.
Znači li za vas praksa (internship) u Hrvatskoj traćenje vremena, fotokopiranje i kuhanje kave uz obavezan volonterski rad? Bez istraživanja, teško je odgovoriti na to pitanje, no zemlje poput Švedske svoje praktikante tretiraju drugačije, točnije, potpuno ravnopravno ostalim zaposlenicima.
Stoga razgovor s Antonijom Miljak, magistricom ekonomije, koja se zaposlila u Švedskoj na godinu dana putem AIESEC-a netom nakon diplome ponekad zvuči kao nordijski mit. Njezino radno mjesto nalazi se u IT odjelu u Gambru, multinacionalnoj kompaniji za medicinsku tehnologiju i vezano je uz projektni menadžment koji je oduvijek željela.
Prema praktikantu ima ista prava kao i ostali zaposlenici
„Doista radim posao koji je odraz moje struke“, kaže Antonija koju je tvrtka pozitivno iznenadila. „Opis posla bio je izazovan kao što su najavili, no posve me iznenadio odnos prema meni, to što uvažavaju moj doprinos jednako kao i od nekog starijeg zaposlenika“. Nije očekivala ni da će izvršni direktor kompanije, koja posluje na svim kontinentima, biti toliko pristupačan kao ni da će imati potpuno ista prava na radnom mjestu kao i ostali.
Iako se sjedište tvrtke nalazi na jugu Švedske u Lundu, službeni jezik je engleski. Posao se odvija u izrazito multikulturalnoj sredini: uz Talijana koji je došao na godišnji da bi potražio posao do Francuza i Belgijanaca koji su se za Gambro prijavili u svojim zemljama, a tu su i Šveđani čiji su roditelji rođeni u Kini, Africi i na Bliskom Istoku.
Razlog tome je prisutnost najvećeg švedskog sveučilišta s 42 tisuće studenata koje se smjestilo u tom gradu veličine Zadra. Drugi je neposredna blizina Malmo-a, najvećeg grada u Švedskoj nakon Stockholma. Plaćajući 420 kuna za mjesečnu kartu, Antonija dobiva i besplatan prijevoz za 20 kilometara udaljeni Malmo što Lund praktički čini njegovim predgrađem.
Nije bilo nijednog pitanja koje nisam znala unaprijed
Iako je najviše željela u Švedsku, Antonija se prijavljivala na petnaestak praksi diljem Europe putem platforme studentske organizacije AIESEC. Na kraju je dobila posao u IT odjelu vodećeg sjedišta Gambro-a, a njezin je zadatak vezan uz projektni menadžment SAP-a. Jedan od najmoćnijih softverskih paketa na svijetu za cjelokupno upravljanje tvrtkom postao je sredstvo za rad bez kojeg ne mogu ni Microsoft i IMB, pa tako ni Gambro.
Za prijavljivanje i pronalazak prakse trebala su joj četiri mjeseca tijekom kojih se detaljno pripremala. Najviše su joj pomogli savjeti kolega koji se i sami prijavljuju na prakse. „Bitno je da u potpunosti razumiješ opis posla, da sam sebi identificiraš ono što je važno i s tim povežeš svoje životno iskustvo. Svaku tvrtku zanima 'Zašto baš oni' i 'Zašto baš ti'“, napominje Antonija.
„Važno je izdvojiti situacije koje su te najbolje izgradile. Primjerice, poslodavci uvijek pitaju jeste li bili član tima, a svi smo to bili na seminarima, u obitelji, među prijateljima, na poslu, na praksi, no na razgovoru se morate sjetiti konkretne situacije“ kaže i dodaje da su proaktivan stav i svijest o vlastitim mogućnostima najvažnije. Njezin pristup pokazao se uspješnim: nije bilo nijednog pitanja na koje nije imala unaprijed spreman odgovor.
Želim razviti internacionalnu karijeru jer ovakvu priliku ne bi dobila u Hrvatskoj
„Ne bih uopće išla u izbor da nisam imala iskustvo u AIESEC-u, no mogla je to biti bilo koja organizacija ili tvrtka. Mislim da su na njih ostavili dojam moj networking i otvorenost prema drugim kulturama“, kaže Antonija koja je u svojoj studentskoj organizaciji prošla ključne vodeće pozicije nakon kojih je odlazak na praksu logična stvar. No, napominje, za odlazak na praksu nužno je samo članstvo u AIESEC-u.
Nešto više od dvije trećine ukupnog broja projekata na svijetu opstaje zbog volontera. To znači da praktikant dobiva samo plaćeni smještaj, lokalni prijevoz i hranu dok je ostatak praksi ponuđen u profitnom sektoru gdje se praktikanti plaćaju. Najviše se mogućnosti pruža informatičarima i ekonomistima, ali postoje najrazličitiji projekti koji uključuju, primjerice, podučavanje engleskog u Tanzaniji ili odnose s javnošću u Brazilu.
„Većina mojih prijatelja i kolega završila je faks: oko 70% nalazi se na burzi, a oni koji rade imaju administrativne poslove i ne smatraju ih izazovom. Manji dio odlučio je ponovno upisati fakultete. S druge strane, više od pola frendova koje sam upoznala preko AIESEC-a, nalaze se na praksama diljem svijeta, a četiri osobe ostale su raditi u tim zemljama nakon što su završili s praksom“, kaže Antonija.
Sigurna je u jedno: želi nastaviti razvijati internacionalnu karijeru jer priliku za ovakav izazov ne bi dobila u Hrvatskoj. Njezine doživljaje, ali i više detalja možete čitati na blogu Into the world.
A mi vam u idućem newsletteru donosimo sve načine na koje možete dobiti priliku za rad u inozemstvu. (M.D.)
