Sindikati tvrde kako je već 10.000 Hrvata 'zrelo' za osobni bankrot. No, kako on izgleda u praksi?
Slovenska praksa
Institut osobnog stečaja u Slovenija je uvela u listopadu 2008. godine, Zakonom o financijskom poslovanju. Prema podacima sudske statistike, 2009. godine zabilježeno je 687 slučajeva osobnog stečaja. Brojka se 2010. povećala na 1.204, a 2011. na 1.541 postupak.
Prema slovenskom zakonu osobni je stečaj dozvoljeno provoditi nad svakom fizičkom osobom (poduzetnikom, privatnicima i potrošačima), a riječ je o sudskom postupku koji može predložiti sam dužnik ili njegovi vjerovnici.
Koliko će osobni stečaj trajati sud određuje po nekoliko kriterija, a posebno uzima u obzir dob osobe, obiteljsku situaciju, zdravstveno stanje te razloge za stečaj.
U slučaju da postupak želi pokrenuti vjerovnik, prvo mora dokazati svoje potraživanje te okolnosti kojima potvrđuje da dužnik kasni s plaćanjem više od dva mjeseca. Osim toga, vjerovnik mora dokazati da je kod dužnika nastala insolventnost, propisana Zakonom.
U trenutku kada postupak započne, dužnika počinje zastupati upravitelj. Njegov je zadatak, između ostalog, da dužniku otvori poseban račun, odvojen od osobnog računa dužnika. Kroz taj račun vode se financije stečajnog dužnika, iz njega se plaćaju troškovi postupka, ali i potraživanja vjerovnika.
Vjerovnici se iz imovine dužnika isplaćuju istovremeno i proporcionalno, a u ‘stečajnu masu’ ulazi sva imovina koju je zadužena osoba imala na početku osobnog stečaja, osim ako zakon ne propisuje drugačije i ne izuzme dio imovine.
Kada prestaje osobni stečaj?
Za razliku od pravnih osoba, fizička osoba ne prestaje postojati nakon stečajnog postupka, pa tako ne prestaju niti potraživanja vjerovnika dok se ne isplate u potpunosti. Kako otplata duga ne bi trajala ‘vječno’, slovenski zakon dužniku daje mogućnost oslobađanja obaveza.
Tako dužnik ima priliku do završetka stečajnog postupka podnijeti zahtjev kojim traži razrješenje obaveze plaćanja dugova koji su nastali od početka postupka te koji se do završetka postupka (2 do 5 godina) nisu naplatili. Time se prekidaju prava vjerovnika na daljnje potraživanje.
Naravno, otpis duga nije dozvoljen u svim slučajevima. Tako na njega nema pravo dužnik koji je osuđen za imovinsko-gospodarski kriminal; osoba koja je prije pokretanja stečajnog postupka dala lažne, netočne ili nepotpune informacije o materijalnom stanju; osoba kojoj su obaveze već otpuštene, a od te pravomoćne odluke nije prošlo deset godina; osoba koja je, prije postupka osobnog stečaja, preuzimala obaveze koje nisu u skladu s njenom gospodarskom situaciji.
‘Zreli za stečaj’
Prema procjenama Hrvatske udruge sindikata, u Hrvatskoj je već više od 10 tisuća građana ‘zrelo’ za postupak osobnog stečaja, ali njegovom uvođenju treba prethoditi edukacija građana. Okrugli stol na tu temu, otvoren javnosti, Ministarstvo je već najavilo za sredinu travnja. (M.M.)
