U sklopu ovogodišnjeg Tjedna cjeloživotnog učenja u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje odraslih, portal EduCentar i Veleučilište VERN' organizirali su okrugli stol na temu 'Mogu li interne edukacije ostvariti kvalitetu eksternih edukacija i obratno?'.
Na okruglom stolu sudjelovali su voditelji odjela za upravljanje ljudskim resursima hrvatskih tvrtki, te predstavnici škola i obrazovnih ustanova:
- Marta Račić, voditeljica VERN' Akademije
- Katarina Cindrić, direktorica škole stranih jezika Prospero
- Gordana Matković, direktorica EducaMix d.o.o., agencije specijalizirane za poslovnu edukaciju
- Nela Bučević, direktorica Odjela ljudskih resursa METRO Cash&Carry
- Mirna Rotim, direktorica Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima, APIS IT
- Rebeka Vujasinović, stručni suradnik za upravljanje ljudskih potencijalima, Triglav osiguranje d.d.
Sudionici okruglog stola zaključili su kako se edukacijske potrebe poslodavaca i posloprimaca često puta razlikuju no, i jedni i drugi svjesni su važnosti dodatne edukacije. Upravo iz tog razloga, dodatnu edukaciju treba promatrati kao ulaganje u budućnost kompanije, a ne kao trošak.
'Interni treneri najbolje poznaju nedostatke i snage zaposlenika te je tako interna edukacija često najbolji izvor novih znanja. No, eksterni treneri imaju širu, objektivnu percepciju organizacije i njenih zaposlenika. Dobar omjer internih i eksternih edukacija najbolje će doprinijeti organizaciji' zaključuje Gordana Matković, direktorica EducaMix d.o.o., agencije specijalizirane za poslovnu edukaciju.
Na okruglom stolu predstavljeni su rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije u Republici Hrvatskoj koje su u suradnji proveli portali EduCentar i MojPosao na više od 500 posloprimaca i 50 poslodavaca.
Poslodavci najviše zadovoljni znanjem zaposlenika s fakulteta tehničkih znanosti
Prema rezultatima istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije, svega trećina posloprimaca (34%) smatra da njihovo formalno obrazovanje daje dovoljno dobru podlogu za izvršavanje radnih zadatka, dok samo 10% njih smatra da je ta osnova odlična. Vrlo dobrom podlogom svoje je obrazovanje ocijenilo 26%, njih 34% dovoljnom, a 16% ispitanih tražitelja posla potpuno je nezadovoljno kvalitetom svog formalnog obrazovanja.
Za razliku od samokritičnih posloprimaca, većina poslodavaca smatra da formalno obrazovanje njihovih zaposlenika daje dobro podlogu za obavljanje posla (39%). Znanjem svojih zaposlenika nezadovoljno je 12% poslodavaca, a jednako toliko njih (12%) smatra da je znanje njihovih zaposlenika odlično. Znanje svojih zaposlenika vrlo dobrim ocjenjuje 16% poslodavaca, dok ga dovoljno dobrim smatra njih 21%.
U odnosu na prošlu godinu, vidljivo je da poslodavci gube povjerenje u formalni sustav školovanja kao mjesto kvalitetne pripreme za tržište rada. U prošlogodišnjem istraživanju, svega 3% poslodavaca izjavilo je kako formalni sustav pruža nezadovoljavajuću razinu edukacije, dok ih je ove godine 12%.
Malo više od polovice poslodavaca (53%) smatra da dobre kadrove daju fakulteti tehničkih znanosti (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje te ostali), a slijede fakulteti društvenih znanosti (33%).
Zanimljivo je da fakultete društvenih znanosti istovremeno čak petina (20%) poslodavaca smatra 'lošim fakultetima'. Svega 6% poslodavaca smatra kako niti jedan fakultet ne daje dobre kadrove.
Dodatna edukacija snažno utječe na odluku o (ne)zapošljavanju
U odnosu na prošlu godinu, kada je dodatnu edukaciju pohađalo 73% posloprimaca, ove godine dodatno se obrazovalo 68% ispitanika. Trećina ispitanika (32%) nikada nije pohađala dodatne edukacije.
Među ispitanim posloprimcima koji su pohađali neki program profesionalne edukacije 29% ih smatra kako im je taj program izrazito pomogao u obavljanju radnih zadataka. S druge strane, 24% ispitanih navode da im dodatna edukacija nije pomogla u obavljanju posla.
Neformalno obrazovanje daje bolju osnovu za odrađivanje radnih zadataka od formalnog – 50% ispitanika smatra da im je neformalno obrazovanje dalo vrlo dobru ili odličnu podlogu za posao, dok 36% ispitanika to isto tvrdi za formalno obrazovanje.
Rezultati istraživanja također su pokazali i da na odluku poslodavca o (ne)zapošljavanju snažno utječe podatak je li kandidat pohađao dodatnu edukaciju. Ta informacija snažno ili u određenoj mjeri utječe na čak 75% poslodavaca, dok 20% njih tvrdi da im dodatna edukacija ne igra ulogu prilikom zapošljavanja.
Mogućnosti ulaganja u edukaciju još uvijek 'diktira' kriza
Većina poslodavaca (67%) smatra da je njihovim zaposlenicima prvenstveno potrebna edukacija iz područja komunikacijskih i prezentacijskih vještina. Interes za tim područjem kod posloprimaca je znatno manji – 42% njih izdvojilo je to područje kao jedno od onih za koja bi se dodatno educirali.
Na drugom mjestu za poslodavce su specijalizirane prodajne vještine (55%) za koje je interes iskazalo tek 12% posloprimaca. Na trećem mjestu su strani jezici za koje 43% poslodavaca smatra da bi ih njihovi zaposlenici trebali usavršiti, dok isto smatra 46% posloprimaca.
Većina posloprimaca (72%) planira pohađati neki program profesionalne edukacije, dok trećina njih (31%) neki program već pohađa. Bilo da tek planiraju ili već pohađaju edukaciju, ispitanici to najčešće čine o vlastitom trošku (72% njih koji planiraju i 83% ispitanika koji već pohađaju edukaciju).
Od ukupnog broja posloprimaca koji su sudjelovali u istraživanju, njih 28% je pohađalo edukaciju o trošku poslodavaca. Oni ispitanici kojima je poslodavac omogućio edukaciju to su u najvećem postotku dobili na vlastitu inicijativu (81%).
Znatan broj poslodavaca bio bi skloniji više ulagati u profesionalnu edukaciju kada bi i zaposlenici u njoj financijski participirali - 45% poslodavaca smatra da bi financijskom participacijom u trošku profesionalne edukacije zaposlenici bili više motivirani za pohađanje. Kao i prošle godine, 37% poslodavaca ne bi ulagalo u edukaciju svojih zaposlenika unatoč njihovom participiranju.
Trećina poslodavaca (31%) koja se izjasnila da je sklonija više ulagati u profesionalnu edukaciju uz financijsku participaciju zaposlenika, smatra da bi idealno učešće zaposlenika trebalo biti 50% od iznosa programa. S druge strane, 36% posloprimaca sudjelovalo bi o trošku svoje profesionalne edukacije s 50% kada bi poslodavac platio ostatak.
Uslijed gospodarske krize, 39% poslodavaca je i ove godine smanjilo financijska izdvajanja za edukaciju. No, prošle godine je taj postotak bio znatno veći, čak 62%.
Unatoč razvoju tehnologije, polovica ispitanika (52%) preferira fizičku naspram online nastave. Za 36% ispitanika oblik edukacije nije bitan, dok 11% preferira online edukaciju. Tek 1% ispitanika nije zainteresirano za edukaciju, u kakvom god obliku ona bila.