Potpisani sporazum o prestanku radnog odnosa, kao i bilo koji drugi sporazum koji potpisuju dvije (ili više) strana može poništiti ona ugovorna strana, temeljem članka 279. Zakona o obveznim odnosima, kojoj druga ugovorna strana ili treća osoba nedopuštenom prijetnjom izazove opravdani strah tako da je ona zbog toga sklopila sporazum.
Pitanje;
Može li radnik potpisani sporazum o raskidu ugovora o radu utuživati jer je isti potpisan bez prava na pravno savjetovanje ili zaštitu prava radnika koji ga potpisuje? Dakle, morao je biti potpisan momentalno. Druga opcija koja se radniku nudila ako ne potpiše sporazumni bila je osobno uvjetovani otkaz iako je radnik konstantno dobio pohvale za svoj operativni dio posla. Ali poslodavac se iz svojih neobjašnjenih osobnih razloga želi riješiti radnika na "galantan" način. U prostoriji prilikom potpisivanja bile su još dvije osobe kao svjedoci navedenome.
Pravilnikom o organizaciji radnih mjesta moglo mu je biti ponuđeno drugo radno mjesto iako mu je u lice slagano da ne postoji ta mogućnost.
Može li se radnika vratiti na posao i pod kojim uvjetima? Ima li tužba ikakve osnove?
Kompaniju od 25 ljudi prate velike fluktuacije kadra uglavnom riješenih ovakvim prisilnim potpisivanjem sporazumnih raskida kako bi se fluktuacija opravdala prema head officeu u smislu da su ljudi sami odlučili napustiti lokalni ured. Klima u poduzeću je zbog toga loša.
Odgovor;
Potpisani sporazum o prestanku radnog odnosa, kao i bilo koji drugi sporazum koji potpisuju dvije (ili više) strana može poništiti ona ugovorna strana, temeljem članka 279. Zakona o obveznim odnosima, kojoj druga ugovorna strana ili treća osoba nedopuštenom prijetnjom izazove opravdani strah tako da je ona zbog toga sklopila sporazum. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, tijelo, ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili treće osobe. Člankom 270. Zakona o obveznim odnosima definirano je da činidba nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Sama „prijetnja“ otkazom ugovora o radu ako se ne sklopi sporazumni prestanak ugovora o radu nije nedopuštena prijetnja ili radnja iz razloga što otkazivanje ugovora o radu nije nedopuštena radnja ili prijetnja.
Stoga bi u Vašem slučaju bilo potrebno detaljno analizirati kako se odvijao sam sastanak na kojem ste potpisali sporazumni prestanak ugovora o radu, zavisno od konkretnog slučaja, tj. što se točno odvijalo na sastanku, a kako bi se moglo ustanoviti da li je tijekom sastanka došlo do činidbi koje bi se mogle smatrati nedopuštenom prijetnjom.
