Najnovija analiza Instituta javnih financija otkriva da Hrvatska ima ekstremno visoki trošak ubiranja poreza.
Osim toga, upozoravaju, porezi su preveliki, pa ih sve manje ljudi plaća, a čak i oni koji žele platiti odustanu kada se zapletu u kompliciranoj poreznoj birokraciji.
Parafiskalni nameti
Usporedbe poduzetnika kažu da oni nisu toliko nezadovoljni visinom poreza na dobit, čija je stopa 20 posto i, kao takva, konkurentna stopi istog poreza u okruženju. No, njihovo poslovanje guše drugi porezi, posebno PDV, čija je stopa od 25 posto među najvišima u Europi, kao i visoki doprinosi, koji otežavaju zapošljavanje. Poduzetnici su posebno nezadovoljni parafiskalnim nametima.
No, ništa im manji problem ne predstavlja ni česta izmjena poreznih propisa. Dodatno ih muče i nejasni propisi, koje često ni poreznici ne znaju objasniti.
Hrvatska je, tvrde stručnjaci, porezima visoko opterećena zemlja. Iako je udio poreza u hrvatskom bruto domaćem prozivodu (BDP) 2011. godine iznosio 32,9 posto, što je za 3,5 postotna boda manje od prosjeka EU. Marina Kesner - Škreb s Instituta za javne financije (IJF) upozorava da nas usporedba sa sličnim zemljama svrstava na sam vrh ljestvice poreznog opterećenja.
"Hrvatski je indeks poreznog napora jednak prosjeku skupine razvijenih zemalja. U okviru zemalja u razvoju, sličan indeks poreznog napora kao Hrvatska imaju Mađarska i Slovenija, a u skupini razvijenih zemalja Australija, Grčka i Norveška. Ipak, bez obzira na sve, može se zaključiti da Hrvatska ubire više poreza nego što dopušta njezin porezni kapacitet", upozorila je nedavno Marina Kesner - Škreb.
"Porezni teret više ne bi trebalo više povećavati jer nama konkuretne zemlje mnogo niže oporezuju građane i poduzeća", zaključuje Kesner - Škreb. Taj zaključak ilustrira podacima po kojima je porezn opterećenje u drugim tranzicijskim članicama EU - dakle, u zemljama s kojima se možemo uspoređivati - manje od onog u Hrvatskoj.
Usporedba podataka o administrativnim troškovima prikupljanja poreza u Hrvatskoj i ostalim članicama EU pokazuje da oni u nas iznose 0,45 posto BDP-a, po čemu smo, ako zanemarimo Grčku, za koju nema podataka, rekorder na EU-ljestvici. Istodobno, prosječan trošak prikupljanja poreza u EU iznosi 0,23 posto BDP-a.
Trošak poreza
Ono što posebno zabrinjava je velik rast troškova ubiranja poreza. U razdoblju od 15 godina, od 1997. do 2012., oni su se više nego udvostručili, budući da su porasli s oko 700 milijuna na preko 1,4 milijardi kuna. Najveći dio troškova, oko dvije trećine njih, čini trošak osoblja, a posebno zabrinjava velik rast troškova usluga, koji sada čine gotovo četvrtinu svih administrativnih troškova prikupljanja poreza. Među njima, glavnivna otpada na troškove IT usluga, i to ne za nabavu novih uređaja i programa, nego za održavanje postojećih.
Unatoč takvim troškovima, hrvatsku bi se poreznu administraciju u proteklom razdoblju teško moglo ocijeniti kao učinkovitu.
Izvor: Jutarnji list
