Share
Tweet
Share
Send to friend

Iako su traženi, puno ekonomista ne može naći posao

Ekonomista je sve više i sve se teže zapošljavaju. Usprkos toj činjenici, studij ekonomije još je uvijek najatraktivniji.

Iako su traženi, puno ekonomista ne može naći posao

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, među 20 najpopularnijih studijskih programa u državi na prvom je mjestu poslovna ekonomija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, gdje se za 690 mjesta prijavilo 1.056 osoba. Na drugom je mjestu Fakultet elektrotehnike i računarstva, a treći najatraktivniji je Pravni fakultet. Među atraktivnijima je i studij medicine u Zagrebu, za koji je broj zainteresiranih bio dvostruko veći od upisne kvote od 300 studenata.

Ekonomija je najpopularnija i na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile: od ukupno 603 studenta upisana u ljetnom roku, više od polovice, njih 331, upisalo je preddiplomski studij na FET-u "Dr. Mijo Mirković".

Najveći je interes pritom bio za studije financijskog menadžmenta, marketinškog upravljanja, menadžmenta i poduzetništva te turizma. Istovremeno, na pulskom Zavodu za zapošljavanje koncem kolovoza ove godine bilo je najviše nezaposlenih: 

  • prodavača 
  • administrativnih službenika 
  • diplomiranih ekonomista 
  • ekonomista i 
  • ekonomskih službenika. 

Među prvih deset zanimanja u kojima je evidentirano najviše nezaposlenih su i: 

  • učitelji razredne nastave, 
  • odgojitelja predškolske djece, 
  • komercijalista, 
  • zidari i 
  • bravari. 

S druge strane, od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine poslodavci su pulskom HZZ-u prijavili najviše slobodnih radnih mjesta za zanimanja vezana uz turizam, ugostiteljstvo i trgovinu. Tako su se tražili konobari, prodavači, čistači, kuhari, kuhinjski radnici, službenici za informiranje, pomoćni kuhari te recepcionari.

Iako se istovremeno traže i diplomirani ekonomisti, to je zanimanje, neovisno je li riječ o sveučilišnom ili stručnom studiju, na prvom mjestu kada je riječ o obrazovnim programima u kojima, po preporuci HZZ-a, treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata za područje Pule, Vodnjana, Galižane, te općina Barban, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat.

Naime, u HZZ-ovoj Preporuci za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2014. godinu za navedeno područje, osim ekonomije, preporuča se i smanjenje broja upisanih i stipendiranih studenata za sveučilišne studije talijanskog te hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, kineziologije, politologije, geodezije, novinarstva, politehnike, cestovnog prometa, glazbene pedagogije, prava, učiteljskog studija i komunikologije.

Također se preporuča smanjenje broja upisanih i stipendiranih na sveučilišni studij ekonomije, ranog i predškolskog odgoja, fizioterapije i građevinarstva. Iako se dio ovih studija ne nalazi na pulskom Sveučilištu, jasno je da su za područje Pule i južne Istre ova zanimanja u suficitu i da velik broj mladih koji završe spomenute studije teško mogu očekivati (brzo) zaposlenje.

Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, Zavod preporuča smanjenje broja upisanih u zanimanja hotelijersko-turistički tehničar, ekonomist, poslovni tajnik, komercijalist, elektrotehničar, strojarski arhitektonski tehničar, tehničar-nutricionist i tehničar za mehatroniku. Preporuča se i smanjenje broja upisanih kozmetičara, geodetskih tehničara, medicinskih sestara, fizioterapeuta te polaznika smjera likovna umjetnost i dizajn. 

Izvor: Glas Istre 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.