Portal MojPosao je Istraživanjem o poreznim olakšicama, u kojem je sudjelovalo 1100 ispitanika, doznao što naši sugrađani misle o najnovijim mjerama poreznog rasterećenja.
S prvim danom rujna na snagu je stupio izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak koji će, vjeruju u Vladi, poslodavcima pružiti dodatne mogućnosti za povećanje primanja njihovih zaposlenika. Ti dodatni, neoporezivi izvori primitaka, koji nisu obvezujući za poslodavce, odnose se na naknadu troškova prehrane i smještaja radnika, plaćanje vrtića za djecu zaposlenika, povećanje neoporezivog iznosa dnevnica za službena putovanja te podmirivanje troškova godišnjeg odmora u okviru modela ''Cro kartice''.
Kako ističu u Vladi, navedene mjere za cilj imaju stvaranje povoljnije poduzetničke klime koja će rezultirati povećanjem plaća i rastom standarda građana. Vođeni tom mišlju, portal MojPosao je Istraživanjem o poreznim olakšicama, u kojem je sudjelovalo 1100 ispitanika, odlučio provjeriti što naši sugrađani misle o navedenoj temi.
Najviše se veselimo pokrivanju troškova stanarine
Općenito gledano, sve usvojene mjere građani smatraju korisnim rješenjima koja će donijeti promjene na bolje. Najviše ispitanika (njih 88%) pozitivnom ocjenjuje mjeru prema kojoj će poslodavci moći podmiriti troškove smještaja i prehrane za sve radnike i nadaju se da će poslodavci objeručke iskoristiti ovu mogućnost. Prenosimo dio komentara:
„Apsolutno podržavam ovoj prijedlog, budući da većina mjesečnih primanja pokriva troškove smještaja i prehrane.“
„Na poslodavcima je da koriste tu opciju ali definitivno im se mora olakšati što se tiče administracije, različitih mjera i pravila.“
Među građanima koji ovu mjeru smatraju negativnim rješenjem (8%) provlači se razmišljanje kako će poslodavcima ova olakšica omogućiti ''muljanje'' s plaćama radnika.
„Ova mjera će samo ići u korist poslodavcima koji će smanjiti plaće, ali će isplaćivati troškove smještaja i prehrane. Ovo će biti čista zloupotreba za radnika jer će mu ionako smanjiti uplate u mirovinski fond.“
„Poslodavac će opet po svom izboru odlučiti što će isplatiti radniku, a što ne. A neki poslodavci će to koristiti da zaposlenima isplate manje plaće i koriste ove neoporezive mogućnosti kao plaću.“
Svega 4% ispitanika prema mjeri zauzelo neutralan stav jer je, ističu, ne razumiju u potpunosti.
Plaćanje vrtića je sjajno, no što je sa starijom djecom?
Velika većina ispitanika (83%) mjeru pokrivanja troška vrtića za djecu zaposlenika smatra pozitivnom odlukom, uz napomenu kako je ovo rješenje trebalo uvesti 'još davnih dana'.
Ispitanici koji navedenu mjeru smatraju negativnim rješenjem (13%) to pojašnjavaju riječima kako je ona nepravedna prema zaposlenicima bez djece i roditeljima djece starije, školske dobi čiji troškovi su često kudikamo veći.
„Nepravedno prema nama ostalima koji imamo djecu, ali školske dobi, troškovi djece školske dobi daleko su veći, pogotovo u onim županijama čiji gradovi još uvijek nemaju besplatne knjige.“
„Prevelik iznos je u pitanju, odakle nam? A i bojim se da bi neki poslodavci za taj iznos zaposlenicima umanjivali plaće!“
Baš kao i kod prethodne mjere, 4% ispitanika još uvijek nema jasno definiran stav prema navedenoj poreznoj olakšici.
Dnevnice je potrebno dodatno povećati
Dvije trećine ispitanika (69%) ima pozitivno mišljenje o odluci o povećanju svote neoporezive dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu sa 170,00 kn na 200,00 kn, ali upozoravaju kako je planirano povećanje ipak – nedovoljno.
„U redu je što povećavaju dnevnice, ali su realni troškovi puno viši.“
„Obzirom na porast cijena, trebalo bi još povećati dnevnice.“
Otprilike četvrtina građana (24%) negativno gleda na odluku o povećanju iznosa dnevnica, uz primjedbu kako je riječ o kozmetičkoj promjeni koju zaposlenici neće osjetiti, dok 7% ispitanika dijeli neutralan stav o ovoj mjeri, većinom jer je smatraju 'nebitnom ili neprimjenjivom'.
Zašto je CRO kartica ograničena na pred i post sezonu?
Nešto malo više od polovice građana (52%) vjeruje kako je uvođenje CRO kartice – naknade za godišnji odmor radnika u iznosu do 2500 kuna – pozitivna mjera koja će rezultirati povećanjem domaće potrošnje.
S takvim razmišljanjem se ne slaže 42% ispitanika koji su ovu mjeru ocijenili negativnom ocjenom jer je vide kao ''lažnu olakšicu'', bezrazložno ograničenu na pred i post sezonu.
„Lažna olakšica, ljudi nemaju pravo upravljanja svojim novcem, mala vjerojatnost da će velik broj poslovnih subjekata sudjelovati u akciji, činjenica da treba povesti birokraciju sa sobom na put.“
„Grozno je da se ljudima uvjetuje gdje da troše novac. Čisti socijalizam, užasna ideja! Neka se samo poveća neoporezivi iznos po radniku.“
„Uvođenje ove kartice samo bi još dodatno ograničilo mogućnosti "malog čovjeka" i smatram to krajnje neprimjerenim, pogotovo stoga što se uvjetuje gdje se može ići, i što je još gore kada.“
Otprilike 6% građana misli kako priča oko CRO kartice nije dovoljno dobro razrađena zbog čega ne mogu donijeti sud je li riječ o dobrom ili lošem rješenju.
''Promjene su pozitivne, ali nama trebaju strukturne reforme''
Igor Žonja, direktor portala MojPosao, smatra da nove porezne olakšice predstavljaju pozitivan pomak u našem društvu, no ističe kako su Hrvatskoj potrebne strukturne reforme.
„Promjene su pozitivne, ali ih je važno ispravno tumačiti. Naime, poslodavci mogu povećati plaće samo ako su zaradili više ili su tržišne okolnosti takve da je moraju povećati do granice profitabilnosti ili kratkoročnih gubitaka, kao vid ulaganja u budućnost.
Olakšice poslodavcima omogućuju da na porezno efikasniji način svojim zaposlenicima isplaćuju veći iznos, uz jednak trošak.
Time će posloprimci kratkoročno puno više zaraditi, a jedini minus su za nijansu manje uplate u mirovinski fond koji je ionako propao te se pokriva sredstvima iz državnog proračuna. Fond je trenutno politička, a ne ekonomska kategorija i tako će biti sve dok se ne napravi stvarna mirovinska reforma.
Primjena poreznih olakšica može dovesti do manjih uplata za poreze, zbog čega će država i lokalne zajednice imati manje prihode od istih, međutim to bi moglo biti nadoknađeno smanjenjem sive ekonomije jer se naknade mogu isplatiti samo temeljem vjerodostojnih isprava.
Ovakve promjene su korak u pravom smjeru, no nužne su i strukturne reforme koje će prepoloviti broj zaposlenih u javnom sektoru, veća pravna sigurnost te reforma zdravstvenog sustava, kako bi se ljudi manje iseljavali iz Hrvatske.“, kaže Žonja.
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
