Svaka treća osoba očekuje da će u tvrtki u kojoj rade doći do otpuštanja radnika.
U trenutku kada restrikcije popuštaju, a život se polako normalizira, građani sve više brinu oko budućnosti, potvrdilo je istraživanje portala MojPosao u kojem je sudjelovalo više od 2300 ispitanika.
Bez obzira na opasnost i sveprisutnost COVID-19 virusa, građani ipak najviše strahuju od posljedica gospodarske krize (46%). Prema istraživanju, zabrinutiji smo zbog mogućeg gubitka posla (33%) nego radi potencijalne zaraze člana obitelji koronavirusom (31%), odnosno vlastitog obolijevanja (28%).
Od gubitka posla pak više strahuju žene (40%) nego muškarci (26%), kao i ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja.
Također, potres u Zagrebu je očito ostavio traga, jer se novih elementarnih nepogoda pribojava 14% ispitanika.
Većina tvrtki radi smanjenim opsegom
Više od polovice građana (57%) napominje kako je tijekom posljednja dva mjeseca tvrtka u kojoj su zaposleni radila smanjenim intenzitetom, dok je 11% zaposlenih u tom razdoblju bilo na 'prisilnom odmoru' jer je poslovanje u njihovim kompanijama bilo u potpunosti prekinuto, odnosno pauzirano.
S druge strane, trećina radnika je od početka epidemije osjetila povećanje opsega posla i radnih zadataka.
Što je s plaćama i otpuštanjem radnika?
Na pitanje je li aktualna kriza rezultirala 'rezanjem' plaća u njihovim tvrtkama, svaki drugi ispitanik (51%) tvrdi kako je do toga već došlo ili kako će, prema njihovu mišljenju, to uskoro uslijediti, a 38% ljudi misli kako poslodavci neko vrijeme neće isplaćivati bonuse i prigodne nagrade.
Trećina građana (33%) smatra kako će u njihovim tvrtkama doći do otpuštanja radnika, dok onaj najcrnji scenarij, zatvaranje tvrtke, očekuje tek 5% ispitanika.
Jedan manji dio ispitanika se nada kako će usprkos krizi u njihovim tvrtkama doći do pojačanog zapošljavanja (4%) i povećanja plaća (3%).
Čini li Vlada dovoljno?
Sudionike ankete smo upitali misle li da je Vlada učinila dovoljno kako bi pomogla poslodavcima pogođenima krizom, a gotovo polovica ispitanika (44%) smatra da je Vlada mogla (i trebala) učiniti više.
Četvrtina građana (26%) misli kako Vlada nije napravila dovoljno za spas tvrtki, dok 30% ljudi vjeruje da su, s obzirom na okolnosti, napravili sve što su mogli.
Dio Vladinih mjera namijenjen je i samim građanima, poput odluke o odgodi plaćanja kreditnih obveza u trajanju od tri mjeseca, međutim, čak 40% ispitanika koji imaju kredit upozorava kako im ta mjera gotovo uopće ne pomaže u prevladavanju posljedica krize.
Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako je svaka mjera dobrodošla, dok svaka četvrta osoba misli da je mjera od pomoći uz napomenu kako je to i dalje nedovoljno.
Rezultate istraživanja i aktualnu situaciju prokomentirao je i direktor portala MojPosao Igor Žonja.
Ugodno me iznenadila brzina reakcije i ishod dosadašnjih Vladinih mjera, no sada je potrebno donijeti odluku o slijedećim koracima i nekim novim mjerama u gospodarstvu. Istovremeno, građani i tvrtke ne mogu očekivati da će Vlada riješiti sve njihove probleme, već trebaju krenuti od sebe i vidjeti što oni sami mogu napraviti u trenutnim okolnostima.
Vlada bi svoje napore trebala usmjeriti na donošenje manjeg broja mjera koje će postići najveći učinak, baš kao što su to učinili s odgodama plaćanja poreznih obveza i novčanim potporama za očuvanje radnih mjesta.
Kao i dosad, pad prihoda i dalje mora biti glavni kriterij za dobivanje i korištenje potpora, a značajnije strukturne reforme bi trebale uslijediti odmah nakon parlamentarnih izbora.
