Kako vi podnosite rad od doma?
Mnogi od nas i do sada su radili od kuće, no kako su ljudi počinjali raditi od doma u proljeće, u vrijeme kad je vani bilo ljepše vrijeme i dani su bili duži, bilo se vjerojatno lakše priviknuti na to jer je bilo lakše 'ukrasti' i malo vremena za izlazak u šetnju, igru s djecom u parku ili bavljenje sportom.
Zimsko vrijeme, sa sve kraćim danima i sve više mraka i hladnoće, donijet će nove izazove, pa treba povesti više računa o tome da se dobro organiziramo i uspostavimo ravnotežu između posla i privatnog vremena, kaže psihologinja Zvjezdana Dragojević, savjetnica u području profesionalnog, organizacijskog i osobnog razvoja iz tvrtke Prava formula, prenosi 24 sata.
Dodaje kako je, ako to već nismo učinili, sada jako važno uspostaviti jasnu rutinu vezano uz početak radnog dana i njegov kraj, te uvesti samodisciplinu oko toga kada počinjemo, a kad završavamo s poslom.
„To vrijeme mora biti jasno definirano, kako bismo imali i vrijeme za ostale životne uloge. U početku se često znalo događati da smo on-line i po 10 ili 12 sati dnevno, jer poruke od kolega stižu u svako doba dana, no u većini tvrtki u međuvremenu su shvatili da ljudi ne mogu tako funkcionirati i uspostavili interna pravila za sastanke i pauze“, kaže psihologinja.
Odgovarajuća oprema
Pritom treba voditi računa da mnogi kod kuće nemaju ergonomski prilagođeno radno mjesto, već rade na kuhinjskom stolu i stolcu, ili na stoliću uz kauč, uslijed čega se i brže umaraju. Zato su nam potrebne češće pauze, pa je dobro skinuti neku od aplikacija koja će nas podsjetiti da nakon 30 minuta malo ustanemo, protegnemo se i predahnemo na pet minuta. I nastojte ne preskakati pauzu za ručak.
„Štoviše, kolege bi trebali imati više razumijevanja za roditelje male djece, koja su kod kuće. S djecom za neke stvari, poput ručka, može trebati više vremena, pa je dobro osigurati da pauza za ručak traje dulje i u to vrijeme ljude doista pustiti na miru. Na primjer, rad se može organizirati tako da ujutro najprije odgovorimo na mailove, potom smo dostupni kolegama od 10 do 12, s pauzom do 14 sati, nakon koje se nastavljamo s poslom i dostupni smo do 17 sati“, savjetuje psihologinja. Jako je važno i fizički i mentalno 'odvojiti' radno vrijeme od privatnog.
„Sada djeluje pomalo zavodljivo to što ne gubimo vrijeme na putovanje na posao i s posla, no zaboravljamo da je to bilo vrijeme koje je omogućavalo da ono što je na poslu mentalno 'zaključamo' tamo i ostavimo iza sebe. Toga sada nema. Zato nastojte da vam radno mjesto kod kuće bude na neki način fizički odvojeno, tako da možete zatvoriti vrata iza sebe i na kraju radnog vremena jednostavno 'otputovati' kući. I to ne odmah pred male ekrane -drugo računalo ili televizor – nego tako da odemo u kratku šetnju, ili da u 15-ak minuta odradimo nekoliko vježbi“, savjetuje psihologinja.
Kako dugo vremena provodimo za računalom, često na stolcu koji nije ergonomski prilagođen, treba uzeti vremena za to da se istegnemo mišiće i da tijelo promijeni položaj.
Osjećaj izoliranosti
Mnogi već nekoliko mjeseci rade od kuće i vjerojatno će nastaviti tako još nekoliko mjeseci, pa trebamo povesti računa i o tome da se može javiti snažan osjećaj izoliranosti od ljudi, a pogotovo od kolega s kojima radimo.
„U mnogim situacijama dogodilo se da ljudi koji su nekada radili skupa i dobro funkcionirali, po povratku na posao postaju manje tolerantni i imaju manje razumijevanja jedni za druge, kao da su zaboravili komunicirati. Zato bi tvrtke trebale voditi računa o tome da redovno održavaju Zoom-kave radi međusobnog druženja i podrške, ili da povremeno organiziraju fizičko druženje kolega uz poštivanje visokih mjera zaštite, ako je to moguće“, kaže sugovornica. Dodaje kako tim Prave formule povremeno održava Zoom kave, a posebno im je korisno bilo Zoom pjevanje, tijekom kojega su se i dobro zabavili.
„Svatko od nas morao bi, osim toga, isplanirati aktivnosti s drugim ljudima, primjerice tako da se povremeno nađemo s prijateljima i odvozimo koji krug na biciklu, ili prošetamo, uz distancu i pod maskama. To će nam pomoći da zadržimo razumijevanje jedni za druge, ali i osjećaj da nismo posve izolirani i sami“, dodaje Zvjezdana Dragojević. Posebno je važno voditi računa o partnerskim odnosima, jer prema podacima koji dolaze iz Kine, koja se prva nosila s virusom i izolacijom, pokazuju da je s porastom vremena koje provodimo s partnerom kod kuće porasla i stopa razvoda.
„Općenito bi se moglo reći da ova situacija može dodatno osnažiti partnerske odnose koji su bili kvalitetni, no one loše može još više narušiti, pa to treba imati na umu“, dodaje.
Osigurajte si i fizički umor
S obzirom na to da dolazi zima razdoblje kraćih dana i duljih noći, treba se pomalo pripremiti i za mogućnost da nas uhvati zimska depresija. Vrlo je važno da održimo barem minimalnu fizičku aktivnost, posebno da svaki dan kratko prošetamo, kako bismo udahnuli zraka. Ukoliko je moguće, planirajmo i boravak u prirodi, barem na mjesečnoj razini. Pomoći će i 15-ak minuta vježbanja kod kuće, kaže sugovornica.
„Kako smo stalno doma i puno za računalom i drugim ekranima, važno je osigurati i drugu vrstu umora, onog fizičkog“, pojašnjava sugovornica. Dodaje kako mnogi zimi zapadnu u svojevrsni blues, što zbog izolacije s kojom se moramo nositi može biti i izraženije. Zato se treba fokusirati na stvari koje nas vesele i nastojati mijenjati način na koji gledamo na stvari.
Odustanite od perfekcionizma
Jedna od korisnih promjena jest da odustanemo od perfekcionizma, od toga da sve mora biti odrađeno i organizirano savršeno, jer to jednostavno nije moguće. Dajte si zraka, savjetuje psihologinja.
„Koncentrirajte se na stvari koje ovise o vama i koje mžete promijeniti, te shvatite da ono što nije u vašoj moći treba prihvatiti kao takvo. Budite zadovoljni kad postignete neki uspjeh, umjesto da se stalno koncentrirate na ono negativno, ono što ne možete promijeniti ili ono čega nema. Puno pomaže i izražavanje osjećaja zahvalnosti, primjerice tako da se na kraju dana prisjetimo 3 stvari na kojima smo tog dana zahvalni, ili tri stvari kojima su nam ljudi uljepšali dan. Naučite prepoznati sitnice. Primjerice, možete biti zahvalni ako ste toga dana uz puno više posla stigli napraviti ručak, ili ste uspjeli završiti važne zadatke“, ističe psihologinja.
Obnova energije za novu dionicu
Pritom treba imati na umu da ćemo imati i neuspjeha i loših dana, no to treba uzeti kao priliku da nešto naučimo i koncentrirati se na to da idući puta u tome pokušamo biti bolji, dodaje.
„Nikako ne bismo smjeli zaboraviti da u takvim situacijama trebamo biti dobri i nježni prema sebi. Kad se dogodi pad energije, poradite na tome da nešto promijenite: Priuštite si vikend za sebe, toplu kupku, čašu vina i malo mira da biste se resetirali, umjesto da sami sebe kažnjavate. Oni koji trče maraton od 42 kilometra znaju da tijekom utrke ima puno padova i kriza i da pobjeđuju samo oni koji su na njih spremni i rade na obnavljanju energije, kako bi mogli krenuti u novu dionicu utrke“, zaključuje Zvjezdana Dragojević.
Izvor: 24 sata
