Kako bismo doznali u kojoj mjeri građani smatraju da su posljednje dvije godine školovanja 'izgubljene', na EduCentar portalu proveli smo anketu u kojoj je sudjelovalo više od 300 ispitanika.
Štrajk i potpuni lockdown obilježili su školsku godinu 2019./2020. Prošle godine je izostao lockdown, ali tu su zato bili to online nastava i samoizolacije u koje su odlazili cijeli razredi i po nekoliko puta, a učenici, barem oni stariji, nosili su maske cijelo vrijeme. Cijeli taj niz događaja nikako ne možemo nazvati normalnim školovanjem što je zasigurno imalo utjecaja na usvajanje gradiva i znanja od strane učenika.
Kako bismo doznali u kojoj mjeri građani smatraju da su posljednje dvije godine školovanja 'izgubljene', na EduCentar portalu proveli smo anketu u kojoj je sudjelovalo više od 300 ispitanika.
Više od polovice građana smatra kako su posljednje dvije godine „izgubljene“
Čak 58% ispitanika misli kako su posljednje dvije godine školovanja na neki način „izgubljene“. Uslijed epidemije i nepripremljenih profesora na online nastavu posljednje dvije godine su nenadoknadive, smatraju ispitanici. Pritom ističu da su s djecom u većoj mjeri nastavu radili roditelji nego profesori, što je bilo posebno kontraproduktivno za učenike završnih razreda srednje škole koji su se pripremali za maturu.
Pored stvaranja nepovoljnijih okolnosti za učenje i širenje znanja, pandemija je učenicima oduzela podjednako važnu socijalnu komponentu: nije bilo maturalnih putovanja i večera, norijade te izlazaka koji za mnoge predstavljaju sastavni dio odrastanja i školovanja.
Svaka četvrta osoba (24%) smatra kako u posljednje dvije godine nisu svi učenici jednako (loše) prošli. Učenici čiji profesori su se relativno dobro snašli u novonastaloj situaciji i koji su online nastavu dočekali spremni i dobro pripremljeni, imali su sasvim korektnu nastavu tijekom pandemije.
S druge strane nalaze se đaci čiji nastavnici i profesori se nisu uspjeli prilagoditi posebnostima online nastave, ili nisu bili motivirani za rad u takvim uvjetima, što je rezultiralo niskom razinom kvalitete nastavnog procesa.
Na koncu, petina sudionika istraživanja (18%) vjeruje kako ništa nije izgubljeno jer je gradivo ionako pretrpano nepotrebnim informacijama pa je učenicima dobro došlo da se njegova količina smanji.
O anketi:
Sudjelovalo je više od 300 ispitanika. Zbog jednostavnosti ispunjavanja ankete nisu zabilježeni demografski podaci o ispitanicima tako da se rezultati ne mogu generalizirati, ali su indikativni.
