Share
Tweet
Share
Send to friend

O stranim radnicima u Hrvatskoj ovisi čak trećina BDP-a

U godinama koje slijede taj utjecaj bi mogao dodatno rasti.

O stranim radnicima u Hrvatskoj ovisi čak trećina BDP-a
O ovisnosti graditeljstva i turizma o stranim radnicima u Hrvatskoj se raspravlja već godinama, no koliko su te djelatnosti postale ovisne o njima, odnosno da ih bez radnika iz trećih zemalja gotovo i nije moguće organizirati na sadašnjoj razini posla, sugeriraju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o testu tržišta rada i mišljenjima koje ta institucija mora dati prije zapošljavanja stranaca.
 
I jedno i drugo pokazuju da su poslodavci u tim sektorima u prvih sedam mjeseci ove godine primjerice tražili po više od tri tisuće testova tržišta rada i mišljenja Zavoda samo za zapošljavanje čistačica, konobara i zidara bez kojih se te djelatnosti ne mogu ni zamisliti.
 
U pet deficitarnih zanimanja u graditeljstvu država je u razdoblju od siječnja do srpnja izdala 12.326 pozitivnih mišljenja poslodavcima za zapošljavanje stranaca.
 
Riječ je o poslovima zidara, radnika u niskogradnji i visokogradnji, tesara i fasadera koje su na listi deficitarnih zanimanja i poslodavci prije zapošljavanja stranaca ne trebaju tražiti test tržišta rada u kojem Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava ima li na domaćem tržištu radnika koje mogu zaposliti, ali trebaju pozitivno mišljenje u kojem se provjerava primjerice to jesu li platili sve obveze prema radnicima i državi, krše li pravila na tržištu rada i imaju li barem jednu trećinu zaposlenih domaćih radnika, piše Novi list.
 

Pozitivna mišljenja

 
Iako je riječ samo o pet zanimanja, pozitivna mišljenja koja su poslodavci tražili i dobili za njih čine čak deset posto zaposlenih u građevinskom sektoru koji je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prošli mjesec imao 126 tisuća osiguranika.
 
Kad se tome dodaju i ostala zanimanja u graditeljstvu, poput armirača, montera, soboslikara ili keramičara država je u sedam mjeseci ove godine dala još oko pet tisuća pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranaca što znači da su u ovoj godini poslodavci dobili pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranaca na čak 15 posto radnih mjesta u graditeljstvu.
 
Pritom je najviše, gotovo četiri tisuće tih zahtjeva bilo za zanimanje zidara, gotovo tri tisuće za radnike u visokogradnji, za tesare 2.322 zahtjeva, a za radnike u niskogradnji 1.677 zahtjeva, a za fasadere 1.373.
 
Poslodavci su u inozemstvu pronašli više od tisuću armirača, gotovo tisuću soboslikara i 630 keramičara.
 
Dao je Hrvatski zavod za zapošljavanje i 2.529 pozitivnih mišljenja za zanimanja koja se traže u ugostiteljstvu i turizmu, poput kuhara, pomoćnih kuhara i konobara jer su za pojedine županije i ta zanimanja na listi deficitarnih.
 
S druge strane u pojedinim županijama se za ta »turistička« zanimanja prethodno morao provesti test tržišta rada, kako bi se vidjelo imali li u Hrvatskoj traženih radnika.
 
Statistika koju je HZZ objavio o provedenim testovima pokazuje da je najviše tih postupaka provedeno za zanimanje čistačice i posluge. Tako je u sedam mjeseci HZZ izdao 3.247 pozitivnih obavijesti nakon provedenog tržišta rada za poslove čistačice i posluge, za konobare i pipničare bile su 3.122 pozitivne obavijesti, a za kuhare 2.429.
 
Na kraju je samo u pet zanimanja koja se traže uglavnom u ugostiteljstvu i turizmu izdano više od 11.488 pozitivnih mišljenja i pozitivnih obavijesti nakon provedenih testova tržišta rada.
 
To je više od 10 posto svih koji su bili prijavljeni na mirovinsko osiguranje u djelatnosti smještaja i pripremanja hrane. Prije više od mjesec dana HZZ je tako i zanimanje čistačice stavio na listu deficitarna zanimanja za nekoliko županija, a među njima i za Primorsko-goransku županiju.
 

Golema ovisnost

Ovi podaci pokazuju da je bez stranih radnika Hrvatskoj gotovo nemoguće organizirati turističku sezonu ili poslove u graditeljstvu. Koliko je domaće gospodarstvo ovisno o turizmu, a samim time i o stranim radnicima, više nikome nije nepoznanica jer taj sektor ovisno o procjenama čini od 15 do 20 posto BDP-a.
 
Udio graditeljstva u BDP-u nije toliki, znatno je manji, od šest do sedam posto, ali graditeljstvo na sebe veže i industriju građevnog materijala, cementa, nafte, drvnu industriju i metal, pa se onda njegov neizravni utjecaj na gospodarstvo penje na oko 12 posto.
 
U godinama koje dolaze, zbog obnove Zagreba i Banije, taj će udio dodatno rasti, ali već sada je jasno da dvije grane koje izravno ili neizravno utječu na barem trećinu domaćeg BDP-a već sada u potpunosti ovise o uvozu radne snage.
 
Izvor: Novi list
 
 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.