Svjetska studija o digitalnoj kvaliteti života pokazuje da je Hrvatska pala za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu, a na drugom je mjestu na Balkanu, odmah iza Slovenije
Treće godišnje izdanje Indeksa digitalne kvalitete života (DQL) koje provodi tvrtka za kibernetičku sigurnost Surfshark ove je godine svrstalo Hrvatsku na 37. mjesto od ukupno 110 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, prenosi Lider. Pokrivajući 90 posto svjetske populacije, DQL studija ocjenjuje zemlje na temelju pet ključnih kriterija digitalne kvalitete života: e-sigurnost, pristupačnost interneta, kvaliteta interneta, e-infrastruktura i e-uprava.
Hrvatska se globalno ističe u e-sigurnosti prema čemu je zauzela 10. mjesto na svijetu te prvo mjesto u regiji Balkana, ali pokazuje osrednje rezultate u pristupačnosti interneta (53. mjesto), kvaliteti interneta (48. mjesto), e-infrastrukturi (36. mjesto) i e-upravi (55. mjesto). Iako se indeks e-uprave poboljšao se za pet posto, Hrvatska po tom kriteriju još uvijek jedva ulazi u prvih 60 zemalja na svijetu, a indeks kvalitete interneta smanjio se za 29 posto.
Sveukupno, Hrvatska je pokazala blagi pad u odnosu na prošlu godinu te je pala s 34. na 37. mjesto. Na drugom je mjestu na Balkanu nakon Slovenije, a prestigla je Bugarsku i Srbiju. U usporedbi sa Slovenijom, Hrvatska je po pristupačnosti interneta, e-infrastrukturi i e-upravi niže rangirana. Međutim, pokazuje bolje rezultate u kvaliteti interneta i e-sigurnosti.
Prostor za napredak
Međutim, iz Surfsharka navode da u Hrvatskoj ima prostora za poboljšanja u određenim područjima jer su stabilnost mobilnog interneta i brzina širokopojasnog pristupa relativno niski. U usporedbi s Rumunjskom, Hrvatska ima sličan BDP po stanovniku, ali se kvaliteta interneta obje zemlje znatno razlikuje – Rumunjska je na 18. mjestu, dok se Hrvatska jedva probija među prvih 50. Osim toga, hrvatski širokopojasni internet duplo je sporiji nego u Italiji i Sloveniji. Međutim, kvaliteta interneta u Hrvatskoj poboljšala se za 63 posto od početka pandemije COVID-19.
Također, iz Surfsharka ističu i da u Hrvatskoj ima prostora za poboljšanje pristupačnosti interneta. Trenutno se prema tom kriteriju Hrvatska nalazi na 53. mjestu na svijetu. Za usporedbu, susjedni Slovenci rade 16 puta manje od Hrvata za jedan gigabajt mobilnih podataka.
Kako objašnjava Vytautas Kaziukonis, izvršni direktor Surfsharka, tijekom krize uzrokovane pandemijom COVID-19, digitalne mogućnosti pokazale su se važnijima nego ikad, a svakoj je državi bilo u interesu osigurati svom gospodarstvu kapacitete za rad na daljinu.
– Stoga treću godinu zaredom nastavljamo s istraživanjem o kvaliteti života u digitalnom svijetu, koje pruža pogled na to kako se zemlje svijeta ističu po tom pitanju. Indeks digitalne kvalitete života predstavlja osnovu za rasprave o tome kako digitalni napredak utječe na prosperitet zemalja i kako one mogu napredovati – dodaje Kaziukonis.
6 od 10 najboljih u Europi
Šire gledano, šest od deset zemalja s najboljim rezultatima nalazi se u Europi, slijedeći prošlogodišnji trend. Danska je drugu godinu zaredom na prvom mjestu DQL-ove ljestvice, a slijedi ju Južna Koreja. Finska je na trećem mjestu, dok Izrael i SAD zauzimaju četvrto i peto mjesto na ljestvici od 110 zemalja koje su ocijenjene u ovom istraživanju. Na pet zadnjih mjesta nalaze se Etiopija, Kambodža, Kamerun, Gvatemala i Angola.
Regionalno, SAD se ističe kao zemlja s najvišom digitalnom kvalitetom života u Americi, dok Južna Koreja zauzima vodeću poziciju u Aziji. Među afričkim zemljama ljudi u Južnoj Africi imaju najveću kvalitetu digitalnog života, dok Australija prednjači u Oceaniji, nadmašujući Novi Zeland u više područja.
Razlike u pristupačnosti
Između ostaloga, istraživanje je otkrilo i da je širokopojasni pristup globalno ove godine manje pristupačan. Naime, uspoređujući prošlu i ovu godinu, ljudi ove godine moraju raditi 11 posto više (25 minuta više) da bi si mogli priuštiti širokopojasni internet. Međutim, moraju raditi 29 posto manje (28 minuta manje) da bi si priuštili mobilni internet.
S druge strane, najgori internet na svijetu najmanje je pristupačan. Ljudi u nekim zemljama, poput Nigerije, Côte D'Ivoirea i Malija, moraju raditi otprilike tjedan dana kako bi si priuštili internet. Također, ulaganje u elektroničku infrastrukturu i elektroničku upravu najviše doprinosi digitalnoj dobrobiti ljudi.
Ovogodišnje DQL istraživanje obuhvatilo je ukupnu populaciju od više od 6,9 milijardi ljudi prema navedenih pet kriterija. Studija se temelji na open-source informacijama Ujedinjenih naroda, Svjetske banke, Freedom Housea, Međunarodne komunikacijske unije i drugih izvora.
Cijelo izvješće o digitalnoj kvaliteti života za 2021. godinu i interaktivni alat za usporedbu zemalja mogu se pronaći na web stranicama Surfsharka.
Izvor: Lider
