Novim zakonom uvodi se i obvezan dopust za očeve.
Roditeljska naknada tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, koja sada iznosi najviše 5654,20 kuna, izjednačit će se s punom plaćom zaposlenog roditelja koji koristi dopust, i to najvjerojatnije od druge polovice sljedeće godine, javlja Jutarnji.hr.
Istim zakonskim izmjenama uvest će se i obavezni očinski dopust, odnosno 10 radnih dana plaćenog dopusta koje će otac koristiti zajedno s majkom odmah nakon rođenja djeteta, a što je obaveza Hrvatske sukladno Direktivi EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.
Upućen prijedlog Vladi
Kako je potvrđeno u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, koji je nadležan i za reguliranje novčanih naknada tijekom dopusta zbog rođenja djeteta, u prvom tromjesečju sljedeće godine u Vladinu proceduru bit će upućen prijedlog novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama s ovakvim prijedlozima.
„Prilikom planiranja normativnih aktivnosti te usklađivanja s Direktivom, Središnji državni ured za demografiju i mlade vodio se namjerom da u okviru zakonskih promjena, kao jednu od mjera obiteljske i populacijske politike, a u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024. godine, predloži osiguranje roditeljske naknade u visini pune plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje“, odgovorili su nam, ne precizirajući kada bi takav prijedlog stupio na snagu.
Neslužbeno se saznaje da će prijedlog biti da izjednačavanje iznosa roditeljske naknade i pune plaće zaposlenih i samozaposlenih roditelja stupi na snagu zajedno s uvođenjem obaveznog očinskog dopusta koji pak, sukladno europskoj Direktivi, trebamo uvesti najkasnije do 2. kolovoza 2022. godine.
Europska direktiva
Ta vremenska zadatost ključni je razlog zbog kojeg je Središnji državni ured za demografiju u plan normativnih aktivnosti uvrstio donošenje ovog zakona za prvi kvartal sljedeće godine, iako je politička praksa da se prijedlozi koji izravno utječu na standard građana donose u posljednjoj godini mandata. Koliko će izjednačavanje roditeljske naknade s punom plaćom zaposlenog roditelja koštati državni proračun te koliko će iznositi naknada tijekom očinskog dopusta, još nije poznato jer se konačni prijedlog zakona tek brusi.
„U tijeku je izrada analize stanja i procjena odgovarajućih financijskih sredstava za provedbu zakonskih rješenja odnosno usklađivanje s financijskim mogućnostima unutar raspoloživih sredstava državnog proračuna za naredno razdoblje, a preispituju se i određena pitanja koja se odnose na poteškoće u primjeni važećeg Zakona“, odgovaraju iz Središnjeg ureda kojem je na čelu državna tajnica Željka Josić.
Za očekivati je da će se, sukladno ukidanju gornje granice za isplatu roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci dopusta (odnosno osam mjeseci ako je najmanje četiri mjeseca dopusta koristio otac) povećavati i naknade za dopust nakon rođenja blizanaca, odnosno trećeg i svakog sljedećeg djeteta. U tim slučajevima dopust može trajati ukupno tri godine, a naknada nakon prvih 12 mjeseci, prema važećoj regulativi, iznosi 2328,20 kune. Koliko će biti to povećanje, kažu nam, ovisit će o financijskog analizi.
„U skladu s obvezama iz predmetne Direktive potrebno je razmotriti i moguća zakonodavna rješenja za uvođenje novog prava na očinski dopust u trajanju od 10 radnih dana kao i procijeniti moguće učinke njihove primjene i osigurati potrebna financijska sredstva, kako bi se pri implementaciji osigurala ona rješenja koja u najvećoj mjeri pridonose ostvarivanju očekivanih ciljeve“, ističe se u odgovoru Središnjeg ureda.
Očinski dopust
Podsjetimo, Europski parlament je početkom travnja 2019. usvojio Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, koja, među ostalim, obvezuje sve države članice na uvođenje tzv. očinskog dopusta u trajanju od najmanje 10 dana. Radi se o dopustu koji otac koristi zajedno s majkom, odmah po rođenju djeteta, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja takav dopust još uvijek nema.
Hrvatski Zakon o radu propisuje da radnik tijekom godine ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od sedam dana za važne osobne potrebe, poput vjenčanja, rođenja djeteta ili smrti člana uže obitelji, što većina koristi za rođenje djeteta. No, posebni dani za rođenje djeteta u Hrvatskoj nisu propisani, za razliku od gotovo svih ostalih članica EU: u Finskoj takav dopust traje devet tjedana, u Španjolskoj četiri tjedna, a u Sloveniji 25 dana. U tom razdoblju većina očeva prima naknadu u visini svoje pune plaće, a najmanje 66 posto svojih prosječnih primanja.
Niski iznosi
S obzirom na najave, za očekivati je da će ta naknada u Hrvatskoj biti izjednačena s punom plaćom, no nije jasno hoće li taj trošak snositi poslodavci ili država. Kad su u pitanju rodiljne i roditeljske naknade, Hrvatska je bila jedina država bivše Jugoslavije u kojoj zaposleni roditelji nisu imali punu plaću tijekom svih 12 mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta. Još 1996. godine najveća moguća naknada za prvih šest mjeseci dopusta bila je postavljena na 4250 kuna i na toj razini se održala sve do 2008. godine, iako je te 1996. godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 2033 kune, a 2008. - nešto više od 5000 kuna.
Tadašnja premijerka Jadranka Kosor ukinula je gornju granicu naknade za prvih šest mjeseci od 1. siječnja 2008. godine i izjednačila je s punom plaćom, bez obzira kolika ona bila. No, naknada za drugih šest mjeseci ostala je na 2500 kuna, granici koja je postavljena još 1999. godine. Taj je iznos u međuvremenu dvaput povećala ministrica Nada Murganić, prvo na 4000 kuna od 1. srpnja 2017., a zatim, točno pred izbore, od 1. travnja 2020. na 5654,20 kuna mjesečno, piše Jutarnji.hr.
Plaćeni očinski dopust treba trajati barem 15 dana
„Očekujemo da će zakonodavac, uzimajući u obzir činjenicu da su do sada očevi bili nedovoljno motivirani za korištenje roditeljskog dopusta, motivirati ih na način da se uvede očinski dopust u trajanju od najmanje 15 dana, a ne 10, što Direktiva EU propisuje kao minimum. Na taj način dat će očevima priliku za povezivanje s djetetom u njegovim prvim danima, a majci djeteta osigurati podršku partnera u periodu nakon poroda“, smatraju u Udruzi Roda. Apeliraju i na delimitaciju roditeljskih potpora jer vjeruju da bi takva mjera izravno doprinijela povećanju broja očeva koji koriste roditeljski dopust.
Trebalo bi predvidjeti i definirati i različite fleksibilne načine rada, smatraju.
Izvor: Jutarnji list
