Nakon što je broj otvorenih stečajnih postupaka padao u svim tromjesečjima 2020. nakon prvoga, broj otvorenih stečajeva u 2021. vratio se na razinu približnu godinama koje su prethodile pojavi bolesti Covid-19.
Kao i druge međunarodne institucije, i Svjetska banka u svom najnovijem izvješću konstatira jači oporavak u prvoj polovici ove godine u odnosu na prvotna predviđanja. Izvješće SB-a odnosi se na prostor Europe i središnje Azije (ESA), a pritom se rast hrvatskog BDP-a u 2021. trenutačno procjenjuje na 7,6 posto. Takvom kretanju, kažu, na ruku idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada, kao i nastavak snažne gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju uslijed bržeg od očekivanog oporavka turističkog sektora.
Budućnost se i dalje opisuje izrazito neizvjesnom, ponajprije s obzirom na nastavak pandemije. No, u izvješću SB-a ističe se da je regionalni oporavak praćen ubrzanom inflacijom te da je izložen financijskom stresu koji bi mogao izazvati iznenadno pooštravanje uvjeta vanjskog financiranja ili nagli porast neizvjesnosti u pogledu politika i geopolitičkih napetosti. Tako se za 2022. predviđa usporavanje regionalnog rasta. Osim stabiliziranja vanjske potražnje i cijene sirovina, u SB-u podsjećaju i na ukidanje potpora za ublažavanje posljedica pandemije, piše poslovni dnevnik.
Na to je prošli tjedan podsjetio i guverner HNB-a Boris Vujčić. Navodeći kako je zahvaljujući potporama gospodarstvu broj novonezaposlenih prošle godine stao na 50 tisuća, kao i da su svi ti ljudi u međuvremenu zaposleni, rekao je kako će se i potpore za zaposlene i moratoriji najvjerojatnije ukinuti do kraja godine. Dakle, ostale bi tek garancije i Covid krediti.
U središnjoj banci uslijed ukidanja moratorija ne vide opasnost jačega rasta loših kredita jer se, kažu, njihova kvaliteta ne kvari tako brzo kao u prošloj krizi.
Kako bilo, Vujčić kaže kako zabrinjava tek porast takozvanih tvrtki zombija koje unatoč velikih resursima po zaposlenima, loše posluju i kojima bi bilo bolje da izađu s tržišta i oslobode resurse banaka za druge, zdravije tvrtke.
Problem “zombifikacije”, odnosno održavanja na životu tvrtki s dvojbenim poslovnim modelima u posljednjih je godinu dana često spominjan mnogo šire, i to u kontekstu više ili manje izdašnih potpora s ciljem očuvanja radnih mjesta i poslovanja za kojima posezale praktično sve vlade u EU, ali i druge države svijeta.
Ponešto o tome govore i podaci o stečajevima. U Hrvatskoj u kojoj su, relativno gledano, potpore bile među najizdašnijim u Uniji, broj stečajeva lani je osjetno pao u odnosu na predkriznu dinamiku (uz istodoban pad registriranja novih tvrtki). No, u prvoj polovici ove godine podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na povratak na predkrizne razine.
“Trend u kretanju broja registracija i stečajeva unutar godine prije pandemije potpuno se promijenio u 2020., no u prva dva tromjesečja 2021. vratio se u okvire godina koje su prethodile pojavi bolesti COVID-19”, ističu u DZS-u. Nakon što je broj otvorenih stečajnih postupaka padao u svim tromjesečjima 2020. nakon prvoga, broj otvorenih stečajeva u 2021. vratio se na razinu približnu godinama koje su prethodile pojavi bolesti Covid-19.
Brojke kažu da je u prvoj polovici ove godine otvoreno nešto 2667 stečajeva ili oko 250 više nego u istom razdoblju prošle godine, dok ih je u prvih šest mjeseci predpandemijske 2019. bilo oko 2750, a 2018. gotovo 3400.
Izvor: poslovni dnevnik
