Iz HNB-a napominju da je godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao s 2,8 posto u srpnju na 3,1 posto u kolovozu, što je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane.
Inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2021. privremeno ubrzati na 2,3 posto, dok se u 2022. očekuje njeno blago usporavanje, na 2,1 posto, no pri čemu su uz projekciju kretanja inflacije naglašeni negativni rizici, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske narodne banke (HNB).
“Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se u cijeloj 2021. privremeno ubrzati na 2,3 posto, s 0,1 posto u 2020. godini, pod utjecajem povećanja godišnje stope promjene cijena energije, osobito naftnih derivata. U 2022. očekuje se blago usporavanje inflacije na 2,1 posto i to zbog nižeg projiciranog rasta cijena energije. No, naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju”, stoji u HNB-ovom priopćenju s današnje sjednice Savjeta.
Iz HNB-a napominju da je godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao s 2,8 posto u srpnju na 3,1 posto u kolovozu, što je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane. Iako je i temeljna inflacija u kolovozu blago porasla, zadržala se na relativno niskoj razini od 1,8 posto.
U 2021. rast BDP-a od 8,5 posto
Kada je riječ o tekućim gospodarskim kretanjima, model brze procjene BDP-a upućuje da se u trećem tromjesečju ubrzao rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodni kvartal, čemu je poglavito pogodovala vrlo dobra turistička sezona.
Na razini cijele 2021. godine tako se očekuje godišnja stopa rasta realnog BDP-a od 8,5 posto, što odražava snažan rast izvoza roba i usluga kao i domaće potražnje, objavio je N1.
“Kako se već u ovoj godini očekuje dostizanje pretpandemijske razine gospodarske aktivnosti, rast će u 2022. usporiti te bi stopa rasta mogla iznositi 4,1 posto. Pritom se očekuje nastavak snažnog rasta izvoza roba i usluga, dok će priljev iz EU fondova utjecati na rast domaće potražnje”, napisali su iz HNB-a.
Inače, procjene kretanja inflacije i BDP-a u 2021. i 2022. godini već je ranije u javnosti iznio i guverner HNB-a Boris Vujčić.
Na tržištu rada nastavljena povoljna kretanja
Iz HNB-a su apostrofirali da su na tržištu rada nastavljena povoljna kretanja pa je broj zaposlenih sredinom tekuće godine nadmašio pretkriznu razinu, dok je broj nezaposlenih još uvijek nešto iznad te razine.
“U 2021. i 2022. očekuje se godišnji porast broja zaposlenih i smanjenje stope nezaposlenosti, pri čemu bi rast proizvodnosti rada te snažna potražnja za radnicima mogli podržavati nastavak rasta plaća, osobito u dinamičnim segmentima gospodarstva”, ocijenili su iz HNB-a.
Naveli su i da bi povoljna kretanja u turizmu i robnome izvozu, kao i izdašan priljev EU-ovih fondova, mogli rezultirati porastom viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance Hrvatske s ostatkom svijeta u cijeloj 2021. na četiri posto BDP-a i njegovim zadržavanjem na visokoj razini u slijedećoj godini.
Porast viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance podupire ekspanzivno orijentiranu monetarnu politiku, što bi se trebalo nastaviti i u narednoj godini.
Slobodna novčana sredstva banaka tako su u rujnu dosegnula razinu od 62,4 milijardi kuna, što je za 21,3 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine, izvijestili su između ostalog iz središnje banke.
Izvor: N1
