Samo Španjolska i Grčka imale su dvoznamenkaste udjele manjka u BDP-u, od 11 odnosno 10,1 posto.
Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini dopuštenu razinu proračunskog manjka kako bi ublažile posljedice pandemije, a u Hrvatskoj je manjak iskazan udjelom u BDP-u bio blizu prosjeka eurozone, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na razini Europske unije proračunski manjak iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) poskočio je u 2020. godini na 6,9 posto, s 0,5 posto u prethodnoj godini, objavio je Eurostat, potvrdivši procjenu iz travnja.
Potvrđen je i travanjski podatak o skoku manjka u eurozoni, na 7,2 posto u 2020., s 0,6 posto u 2019. godini.
EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3,0 posto, a javni dug 60 posto.
Hrvatska uz Sloveniju i Litvu
Gotovo sve su zemlje EU-a u 2020. premašile gornju granicu dopuštenog manjka iskazanog udjelom u BDP-u od tri posto, uz iznimku Danske i Švedske gdje je prema revidiranim podacima iznosio 0,2 posto odnosno 2,8 posto.
Samo Španjolska i Grčka imale su dvoznamenkaste udjele manjka u BDP-u, od 11 odnosno 10,1 posto. Blizu su i Malta, s 9,7 posto, te Italija i Rumunjska, s 9,6 i 9,4 posto.
Ne zaostaju mnogo ni Belgija i Francuska, s deficitom od 9,1 posto BDP-a. U Austriji i Mađarskoj iznosio je 8,3 i osam posto, a u Sloveniji, 7,7 posto.
Blizu je i Hrvatska s manjkom u proračunu konsolidirane opće države, iskazanom udjelom u BDP-u, od 7,4 posto u 2020. godini, u iznosu 27,85 milijardi kuna.
U 2019. godini Hrvatska je bilježila višak u proračunu konsolidirane opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,3 posto, odnosno 1,2 milijarde kuna.
U istoj skupini našle su se i Litva i Poljska, s manjkom od 7,2 i 7,1 posto.
U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i najznačajnijem trgovinskom partneru Hrvatske, proračunski manjak dosegnuo je 4,3 posto BDP-a.
Izvor: Hina
