Kriza je više pogodila veće tvrtke, većih fiksnih troškova, iako su one dobile veće iznose potpora, kaže Maruška Vize.
Pandemija koronavirusa uzela je izniman danak gospodarstvu: rekordni pad aktivnosti, izgubljeni prihodi, pad dobiti, odgođene investicije, 34 milijarde kuna minusa u proračunu… Dok je ogolila slabosti i dala obrise slike kako bi Hrvatska izgledala da nema turizma, proteklih godinu i pol u isto vrijeme otkrila je neobičnu žilavost mikro, malih i srednjih tvrtki, piše poslovni dnevnik.
Segment najmanjih poduzetnika (tzv. MMS), bez obzira na to što mu se slilo najmanje izdašnih potpora države i unatoč većem zaduživanju, zahvaljujući fleksibilnosti zabilježio je manje negativnih posljedica krize od srednjih i velikih tvrtki.
Jedan je to od iznenađujućih zaključaka ‘Studije utjecaja pandemije Covida-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u RH’ koji je izradio Ekonomski institut Zagreb za Mastercard u okviru projekta Uplift. Većina indikatora oslikava da je (barem na agregatnoj razini) segment MMS tvrtki relativno dobro pregrmio prvu godinu pandemije.
Tako je u 2020. godini broj MMS poduzeća povećan za 2,5 posto, što je popratio rast njihove ukupne imovine za 5,6 posto i izvoza 0,9 posto, dok su svoje radnike u prosjeku plaćali 3,6 posto više.
“S obzirom na to da su mikro i male tvrtke u krizi 2008. zaista dugo patile, a njihov oporavak vidljiv je tek od 2016., očekivala sam da će i u pandemiji najviše nastradati. Dogodilo se suprotno: kriza je više pogodila veće tvrtke koje imaju veće fiksne troškove i ugovore iz kojih nisu mogli lako izaći nego mali, iako su relativno veći iznosi potpora odlazili velikima”, kaže autorica studije ekonomistica Maruška Vizek.
“To sugerira da manji imaju veću mogućnost i brzinu prilagodbe”, dodaje.
No, kriza je i malima prigušila prihode, za nemalih 4,3 posto. Kako bi apsorbirali šok, posegnuli su za rezanjem troškova: broj zaposlenih smanjen je 3,6 posto, a zaduživanje – dugoročno i kratkoročno – povećano 3,6, odnosno 4 posto.
Ukupni troškovi srezani su 3,4 posto, no ključni odgovor na neizvjesnost pandemijskih (ne)prilika bilo je odgađanje investicija koje su pale 12 posto u odnosu na razine iz 2019. godine.
Iščitavajući te podatke na umu treba ipak imati da oni reflektiraju generalnu sliku. Detaljnji uvid, primjerice u gubitaše, pokazuje da je minus onih koji su poslovali u ‘crvenom’ produbljen značajnih 30,8 posto, dok je ‘plus’ povećan za 0,2 posto.
“Sve navedeno dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih MMS poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od 10 posto zabilježene u 2019., prošle godine ukupno izravno generirana dodana vrijednost smanjena dva posto, s 97,6 milijardi u 2019. na 95,7 milijardi u 2020.”, navodi se.
Izvor: poslovni dnevnik