Share
Tweet
Share
Send to friend

Zašto su se introverti odlično snašli u radu od kuće?

Iako je prijelaz na daljinski rad početkom 2020. godine bio nagao za sve, neki su bili uspješniji od drugih, u mnogim slučajevima zahvaljujući svojoj osobnosti.

Zašto su se introverti odlično snašli u radu od kuće?

Kada je zbog pandemije njezin ured zatvoren i Veronica Wortman Ploetz zajedno sa suradnicima bila prisiljena raditi od kuće, gotovo istog trenutka postala je produktivnija. Wortman Ploetz, viša menadžerica u kompaniji za obuku lidera, sebe smatra introvertom, piše BBC, a prenosi Index.

"Energiju dobivam iz samoće i punjenja vlastitih baterija”, kaže Veronica. U ranim jutarnjim satima, dok je u kući bilo mirno i tiho, odjednom je uspjela postići više nego što je obično postizala u užurbanom i za nju iscrpljujućem uredskom okruženju.

"Ustala bih u 5 sati ujutro i, umjesto da prolazim kroz konfuzno pripremanje, hranjenja pasa i niz drugih stvari prije nego što izađem iz kuće i pođem na 45-minutno putovanje do posla, odmah sam se našla u zoni rada. Sve sam obavila dok sam se u tim mirnim satima osjećala energično", kaže Wortman Ploetz.

Iako je prijelaz na daljinski rad početkom 2020. godine bio nagao za sve, neki su bili uspješniji od drugih, u mnogim slučajevima zahvaljujući svojoj osobnosti. Mnogi introvertirani radnici smatraju da je poželjnije raditi u okruženju bez smetnji. Potrebe klijenata također su se promijenile na načine koji su koristili vještinama introverta, dok je virtualna komunikacija introvertima nudila više mogućnosti za dijeljenje svojih misli. Za "tihe i vrijedne djelatnike" koji su možda nekada prolazili ispod radara rad na daljinu nudio je ne samo manje opterećujuću svakodnevicu već i priliku za kombiniranje te dodatne energije s novim načinima rada, kao i priliku za isticanje.

U neizvjesnim danima na početku pandemije potrebe kompanija i njihovih klijenata doživjele su promjene, a istaknuli su se radnici koji su ih mogli zadovoljiti.

"Introverti donose analitičku misao i empatiju"

"Dok se ekstroverti slave zato što su orijentirani na svoju okolinu, na djelovanje i entuzijazam, introverti donose analitičku misao i empatiju. Tijekom pandemije te su vještine odmah postale nevjerojatno tražene. Introverti su pouzdani, ljudi koji uzimaju jedan po jedan projekt i odrađuju ga temeljito. Dobri su u dubinskom razmišljanju i stvaranju osobnih veza. To je bilo jako važno u razdoblju kada su kompanije pokušavale zadržati klijente", kaže Richard Etienne, stručnjak za brendiranje iz Surreya, koji predaje o introvertima na poslu.

U nedavnom intervjuu za Bloomberg Patty McCord, bivša šefica odjela za ljudske resurse u Netflixu, rekla je kako je jasno da su menadžeri odnedavno svjesni vještina zaposlenika koji prije nisu privlačili pozornost. Spominjala je šeficu u jednoj od kompanija Fortune 100 koja je imala "matricu vještina” koju je nekoć koristila za identificiranje odličnog prodavača. "Sposoban kontrolirati okolinu, puno energije i karizme, samopouzdan, bla, bla, bla. I to se potpuno  preokrenulo tijekom pandemije”, rekla je McCord. Odjednom, najbolji zaposlenici te tvrtke bili su "tihi ljudi koji bi samo nazvali klijenta i saslušali ga".

Empatija i sklonost promišljenijoj komunikaciji učinili su da introverti zablistaju, smatra Beth Buelow, autorica knjige The Introvert Entrepreneur (Introvertni poduzetnik): "Prednost je ta tendencija da druge stavljate u središte pozornosti, da okupite suradnike i budete taj tihi partner. Klijentima je trebao empatičan slušatelj. Osoba koja je bila spremna saslušati i pitati kako može pomoći."

Osim što su imali potreban urođeni skup vještina, mnogi introverti su imali koristi od napuštanja uredskog okruženja zato što tradicionalni ured u mnogočemu zaista nije odgovarao radnicima s introvertiranijim osobnostima.

"Radno mjesto su stvorili ekstroverti za ekstroverte"

"Radno mjesto su stvorili ekstroverti za ekstroverte”, kaže Etienne. Uredi otvorenog koncepta najveći su problem, objašnjava i dodaje: "Lakoća s kojom ljudi mogu pristupiti vašem prostoru bez poziva može biti intenzivna." 

U jednoj radnoj sredini, prisjeća se Etienne, imao sam stol kraj liftova. Nikad nisam imao ni 15 minuta mira.

To je teško okruženje za nekoga s introvertiranom osobnošću jer stalni razgovor može iscrpiti. Nasuprot tome, ekstroverti su potaknuti društvenom interakcijom, smatra Etienne, ali na kraju dana introvert je potrošen.

Wortman Ploetz kaže da bi mnogi koji je poznaju mogli biti iznenađeni što sebe opisuje kao introverta. Puno vremena provodi na sastancima i praktičnim treninzima, ali u konačnici, kako kaže, energiju crpi na mirnim mjestima i kad je sama.

Neuroznanost podupire ovu teoriju. Studije su pokazale da su ekstroverti manje osjetljivi na dopamin, pa stoga trebaju puno stimulacije da bi imali dovoljno energije. Introverti su daleko osjetljiviji na kemikalije mozga, a pretjerana stimulacija može brzo postati zamorna. Općenito, dodaje Buelow, introverti plaćaju cijenu za svaku društvenu interakciju tijekom dana. Taj je trošak znatno pao prelaskom na rad na daljinu. "Ne pune se dok su u uredu i cijelo vrijeme stimuliraju. Samo zahvaljujući samoći kod kuće imaju više mogućnosti, više ravnoteže. Omjer vremena provedenog nasamo i u društvu mnogo je zdraviji", kaže Buelow za BBC.

Etienne sebe smatra introvertiranom osobom. Poput Wortman Ploetz, kaže da je u konačnici postao produktivniji radeći od kuće: "Osjećao sam da više kontroliram svoje vrijeme. Na primjer, mislim da smo svi prošli kroz ovo: završite sastanak i vratite se do svog stola i netko vas primijeti i počinjete razgovarati. I gubite vrijeme za obradu sastanka koji ste upravo završili i za resetiranje. To se više ne događa. Sada mogu svoj trenutak razmišljanja provesti u tišini, bez smetnji. Ustvari, čak i na Zoomu i Teamsu postoje postavke 'ne ometaj', što doslovno znači da ne želimo primati poruke."

Osim pružanja više mira i tišine, novo radno okruženje prilagođeno introvertima stvorilo je prostor da se te osobnosti istaknu i na druge načine.

"Nestalo je fizičkih sastanaka, a s njima je nestala i hijerarhijska struktura glasnih ljudi okupljenih u središtu i introvertiranih na rubu. A oni koji su možda oklijevali uskočiti u borbu u konferencijskoj sali sada su osnaženi virtualnim prostorima za sastanke. Ako netko ima strah od javnog istupanja, rad na daljinu omogućio je toj osobi da stručno govori možda čak i tisućama ljudi, ali pritom se vidi samo zeleno svjetlo na vrhu ekrana prijenosnog računala", kaže Etienne.

Virtualni sastanci također imaju manje prekida i preklapanja govornika. Buelow kaže kako je izraženija svijest da nekoga prekidate u izlaganju. Nešto sporiji tempo razgovora daje introvertima vrijeme koje im je potrebno da saberu svoje misli. "Oni imaju više vremena za razmišljanje te je, kada nešto ponude, to smisleno i važno", kaže Buelow.

Osim toga, virtualno je na raspolaganju više alata koji doprinose razgovoru. Ne radi se samo o onome tko može doći do riječi, tu su chat, 'dizanje ruke', reakcije koje možete poslati. Osim toga, manje je vjerojatno da će ekstrovertirani i glasniji kolege dominirati virtualnim prostorom nego fizičkim. "Oko stola neki ljudi troše više energije, zauzimaju više prostora. Virtualno svi zauzimaju isti prostor. To ujednačava energiju", kaže Buelow.

Definicija "zaposleničke zvijezde" se promijenila

Povratkom u ured i sa skupim stimulacijama koje to nosi, Buelow je optimistična da će lekcije naučene iz daljinskog rada učiniti lidere i radna mjesta prilagodljivijima introvertima. Definicija "zaposleničke zvijezde", tvrdi ona, se promijenila. "Tradicionalno smo smatrali da 'doprinos' znači govoriti. Mislim da smo sada naučili da doprinos može imati različite oblike i da se ne radi nužno o osobi koja najviše govori", kaže Buelow.

Postoje taktike koje lideri mogu koristiti kako bi bili sigurni da zaposlenici koji su zatvoreniji mogu nastaviti pridonositi, čak i ako se cijela organizacija vrati u ured. Jednostavna rješenja, poput održavanja sastanaka ili razgovora u malim grupama prije razgovora s cijelom grupom, mogu uvelike pomoći, smatra Buelow.

"Treba razmisliti o tome kako odati priznanje onima koji bi željeli nekoliko minuta u tišini razmisliti prije nego što podijele svoje misli. Kad se vratimo u urede, lideri se moraju pitati nude li različite mogućnosti doprinosa. Postoji mnogo načina da se to učini, samo je potrebno malo kreativnosti", tvrdi Buelow za BBC.

Wortman Ploetz kaže da su stečene lekcije o tome kako različiti tipovi osobnosti mogu najbolje funkcionirati nešto što vraćamo u ured: "U mom odjelu ima nekoliko ljudi kojima je potrebno to mirno vrijeme. Dakle, možda će rezervirati sobu za konferencije ili staviti neki vizualni pokazatelj na stol ili vrata na kojem piše: 'Molim te, vrati se drugi put.' I nije to uvredljivo. Neka osoba samo ne želi biti ometena. Ne znam bismo li to razumjeli prije, ali sada razumijemo."

Wortman Ploetz kaže da također podržava neke od navika koje su je učinile produktivnom kod kuće: "Mnogo sam pažljivija oko toga kada ću prihvatiti sastanke i pazim da između njih ima prostora, makar i 15 minuta. Mislim da je to zdrava granica koju ne bih imala bez pandemije."

Izvor: index

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.