Share
Tweet
Share
Send to friend

Europska komisija predviđa rast hrvatskog BDP-a od 8,1 posto

Ispred nas se nalaze samo dvije europske države.

Europska komisija predviđa rast hrvatskog BDP-a od 8,1 posto

Posljednje prognoze Europske komisije (EK) za gospodarska kretanja u Hrvatskoj približile su očekivanja rasta većini lokalnih očekivanja. Korekcijom na više Bruxelles očekuje u ovoj godini 8,1 posto rasta (ranije 5,6 posto), što je nadomak HNB-ovih 8,5 posto, ipak opreznije od Vladinih 9 posto, no ujedno je i treća najbrža stopa u Europskoj uniji.

Jesenske prognoze Komisije generalno predviđaju brži tempo oporavka od korona krize nego one proljetne, uostalom korekcije na više kako se godina bliži kraju davali su i domaći stručnjaci. Europski lider s najvišim BDP-om u 2021. bit će Irska s prognoziranih 14,6 posto, slijedi Estonija s 9 posto, piše poslovni dnevnik.

Suštinski bez iznenađenja

Rang ljestvica u idućoj godini, naravno ne bude li korekcija, mogla bi izgledati još bolje s rastom od 5,6 posto, odmah iza Malte. “Oporavak hrvatskog gospodarstva nastavio se i u 2021., ponajviše zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji i boljim od očekivanih rezultata u turističkom sektoru. Povoljna ekonomska kretanja prelila su se na tržište rada koja doživljava snažnu dinamiku zapošljavanja”, ističe EK. Dobra perspektiva gospodarstvu očekuje se i u naredne dvije godine. Suštinski u jesenskim prognozama Bruxellesa nema većih iznenađenja.

Motor rasta ostaje domaća potražnja koju gura dobra situaciju na tržištu rada. Tijekom krize akumulirana štednja i rast potrošačkog kreditiranja dat će svoj obol ekonomskom zamašnjaku. Pozitivan doprinos doći će i iz smjera javne potrošnje, no njezin moment će usporiti zbog targetiranja manjka i javnog duga u okviru uvođenja eura u 2023.

Investicijski zamah trebao bi ubrzati na krilima europskog novca u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti povrh redovnog EU proračuna i isplata iz Fonda solidarnosti za štete od potresa.

Europska komisija očekuje da će s vremenom ti fondovi potaknuti dodatne privatne investicije, koje će dodatno olakšavati povoljni uvjeti financiranja.
I konačno, reforme iz NPOO-a (o kojima ovisi buduće izdašne uplate) trebale bi podržati poslovno povjerenje, navodi EK.

Izvor: Poslovni dnevnik

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.