Predstoji još dosta pregovaranja oko plaća u javnom sektoru, a sve su procjene da će se izaći iz okvira rashoda.
U pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru između predstavnika Vlade i sindikata zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama na stolu je trenutno dosta toga, od pitanja osnovice plaća, 13. plaće i Covid-dodatka na plaću pa do sistematskih pregleda, toplog obroka, naknade za prijevoz, objavio je poslovni dnevnik.
Na prošlog utorka održanom trećem sastanku dvije su strane više-manje pokazale suglasje tek oko potrebe kvalitetnijih sistematskih pregleda za radnike. Nisu postigle dogovor oko odvajanja pregovora o visini osnovice od ostalih pitanja koja se uređuju TKU-om, a nije prošao ni prvotni zahtjev Vilima Ribića da se pitanje osnovice riješi prije donošenja državnog proračuna za 2022.
Sljedeći krug pregovora očekuje se u utorak, a s prošloga je poručeno kako ni jedno pravo iz TKU-a neće biti dovedeno u pitanje do početka ožujka iduće godine, tj. za trajanja produžene primjene postojećega.
Iako, dakle, predstoji još dosta pregovaranja sve su procjene da će konačan dogovor izaći iz okvira rashoda za zaposlene koje je Vlada ucrtala u prijedlog državnog proračuna za iduću godinu.
Osim u komentarima ekonomista, i u cjelodnevnoj saborskoj raspravi o proračunu tijekom srijede to je bila jedna od stavki kojima se u Vladinu planu rashoda spočitava da je unaprijed izvjesno da će se pokazati podcjenjenom. Spektar primjedaba saborske opozicije bio je, kao i obično, širok.
Od uopćenih kritika da proračun ne valja ili da se dosadašnji planovi povlačenja sredstava iz EU uglavnom nisu ispunjavali, pa do zagovaranja konkretnih lokalno značajnih projekata poput npr. dovršetka brze prometnice iz Zagreba prema Virovitici i Koprivnici ili apela o stanju zgrade KBC Osijek.
U obuhvatnijim ocjenama proračuna ekonomisti uglavnom ističu da je na strani tekućih prihoda on planiran više-manje objektivno s obzirom na očekivani gospodarski rast, dok je kod rashoda izgledno probijanje na više pozicija. Osim plaća, to se predskazuje i za planirano smanjenje rashoda odnosno izdataka za zdravstvo, kao i za mirovine, ali i materijalne troškove.
Sve u svemu, te su proračunske pozicije zasad glavni “kandidati” za rebalans u 2022. No, to će se rješavati u hodu, a s obzirom na Vladino ustrajanje na “brzoj traci” puta prema euru, očito je važno da projekcije o spuštanju deficita opće države ispod tri posto BDP-a (plan je 2,6 posto) i udjela javnog duga na nešto iznad 80 posto drže vodu barem do sredine godine.
Izvor: poslovni dnevnik
