Share
Tweet
Share
Send to friend

Usprkos njegovim nedostacima, radnici i dalje priželjkuju četverodnevni radni tjedan

Osamdeset i šest posto Islanđana već je prešlo na kraće radno vrijeme ili je steklo pravo pregovarati o tome, nakon što je velika studija pokazala da je kraći radni tjedan poboljšao dobrobit te smanjio stres i izgaranje bez žrtvovanja produktivnosti.

Usprkos njegovim nedostacima, radnici i dalje priželjkuju četverodnevni radni tjedan

Kada je digitalna konzultantska tvrtka Elephant Ventures sa sjedištem u New Yorku u kolovozu 2020. prešla na četverodnevni radni tjedan, zaposlenik Eric Harkrader postao je mnogo učinkovitiji.

Tvrtka je promijenila svoj radni raspored na četiri 10-satna dana kako bi se borila protiv izgaranja na poslu, povećala vrijeme jutarnjeg fokusa na rad i povećala vrijeme preklapanja među svojim zaposlenicima širom svijeta. Harkrader je dotad radio 50 sati tjedno. Uprava nije namjeravala žrtvovati produktivnost, pa je Harkrader komprimirao svoj posao kako bi mogao uzeti slobodne petke bez odrađivanja 12-satnog radnog vremena, piše Wired, a prenosi Index.hr.

Osjećao se slomljeno, ali...

Na kraju svog četverodnevnog radnog tjedna osjećao se slomljeno. "Bio sam biljka. Četvrtkom navečer bilo je 'naručiti pizzu, buljiti u TV i samo se ugasiti'", kaže Harkrader, ali dodaje kako mu se novi raspored zapravo svidio: "Stvarno je cool moći ustati u petak, pokositi travnjak, obaviti kupovinu kada nikoga nema u trgovini".

Subotu koristi za zabavu, a nedjelju za dekompresiju:  "Shvatio sam da sam u ponedjeljak ujutro spreman za akciju".

Četverodnevni radni tjedni sve su popularniji, zahvaljujući testiranjima koja su pokrenuta u nekoliko zemalja u posljednjih nekoliko mjeseci, kao i tvrtkama koje obilježavaju prelazak s burnim najavama.

U manje vremena mora se odraditi ista količina posla

Wired je razgovarao s 15 radnika u šest tehnoloških tvrtki koje su usvojile skraćeni tjedan. Zaposlenici općenito to odobravaju, unatoč činjenici da se precizno tumačenje "četverodnevnog radnog tjedna" razlikuje. Neke tvrtke drže se 40 sati; mnogi koriste 32-satni tjedan, ali svi inzistiraju da se mora obaviti ista količina posla - u najmanju ruku.

Bilo da se radi o tome što u svaki sat uguraju više rada ili rade za vrijeme svog navodnog slobodnog dana, mnogi službenici moraju učiniti više i brže. Ipak, mnogi su zahvalni na tome. Kao što je jedan zaposlenik rekao, "to pokazuje da je tvrtki stvarno stalo". Ovaj aranžman je blagodat za tvrtke, pomažući im da potaknu dobru volju i lojalnost zaposlenika bez povećanja ukupne plaće ili smanjenja radnog opterećenja.

Skraćeno radno vrijeme odavno je bio zahtjev zaposlenika. Sindikati su početkom 20. stoljeća izborili smanjenje sa šest na pet radnih dana u tjednu, a američki Zakon o poštenim radnim standardima propisao je 1938. godine 40-satni radni tjedan. No, iako je u međuvremenu produktivnost porasla triput, plaća je rasla dvostruko sporije, prema neprofitnom Institutu za ekonomsku politiku. Duljina radnog tjedna uglavnom je ostala ista.

Velika studija pokazala da je kraći radni tjedan poboljšao dobrobit

Sada su napori da se skrati radno vrijeme ponovno aktualizirani. Prošlog ljeta, američki kongresnik Mark Takano (demokrat iz Kalifornije) predložio je zakon kojim bi se radni tjedan smanjio na 32 sata bez žrtvovanja plaće. U Europi je ovog tjedna započelo irsko testiranje četverodnevnog radnog tjedna, a nakon toga u lipnju u Velikoj Britaniji.

Osamdeset i šest posto Islanđana već je prešlo na kraće radno vrijeme ili je steklo pravo pregovarati o tome, nakon što je velika studija pokazala da je kraći radni tjedan poboljšao dobrobit te smanjio stres i izgaranje bez žrtvovanja produktivnosti.

"Prva generacija direktora koja je usvojila četverodnevni radni tjedan nije pokušavala iznova osmisliti budućnost kapitalizma. Svi oni govore kako bi propali u sljedećih 18 mjeseci da nisu napravili veliku promjenu", kaže Alex Pang, autor knjige Shorter (Kraći) o četverodnevnom radnom tjednu.

Četverodnevni tjedan pojavio se kao sveobuhvatno rješenje za cijeli niz problema koji su se često rješavali parcijalno, od zadržavanja zaposlenih roditelja do borbe protiv izgaranja u korporativnoj hijerarhiji.

Pandemija je pogoršala taj scenarij diljem svijeta. Godinu dana nakon covida-19, web stranica za oglase za posao Indeed otkrila je kako je polovica anketiranih radnika rekla da osjeća sindrom izgaranja, a dvije trećine njih reklo je da se izgaranje povećalo tijekom pandemije. Rješenje, nadaju se neke tehnološke tvrtke, leži u četverodnevnom radnom tjednu.

Zaposlenici uzimaju kraće pauze i manje se vremena zadržavaju na "čavrljanju" uz kavu

Andrew Barnes, suosnivač neprofitne organizacije 4 Day Week Global, kaže da se mjera ne odnosi na ravnotežu između posla i života: "Ovo je vrlo razumna i racionalna poslovna praksa koja poboljšava vašu produktivnost i profitabilnost dajući vašem osoblju više slobodnog vremena".

Barnesova organizacija, koja radi sa sveučilišnim istraživačima na testiranju četverodnevnog tjedna u različitim industrijama, promiče model 100/80/100: 100 posto produktivnost u 80 posto vremena uz 100 posto plaće. Najveći doprinos menadžera obično je smanjenje broja i duljine sastanaka. "Može li ovaj sastanak postati samo jedan e-mail?" bio je popularan refren među zaposlenicima s kojima je Wired razgovarao.

Ali kada istu količinu posla (ili još veću) stisnete u manje vremena, posao se intenzivira. Kada su Helen Delaney sa Sveučilišta Auckland i Catherine Casey sa Sveučilišta Loughborough proučavale novozelandsku tvrtku koja je testirale četverodnevni tjedan 2018. godine, otkrile su da zaposlenici uzimaju kraće pauze i manje se vremena zadržavaju na "čavrljanju" uz kavu, umjesto toga se žurno vraćaju svojim stolovima da nastave s radom.

U studiji Delaney i Casey, neki su radnici uživali u "uzbudljivom i snažnom ritmu", dok su drugi smatrali da "hitnost i pritisak uzrokuju povišenu razinu stresa", zbog čega im je potreban dodatni slobodan dan za oporavak od intenziteta posla. Jedan čovjek kojeg su intervjuirale preferirao je petodnevni radni tjedan jer je želio imati vremena za križaljku tijekom ručka.

Ryan Breslow, bivši izvršni direktor financijsko-tehnološkog startupa Bolta iz San Francisca, često se poziva na izreku "radi kao lav, a ne kao krava" kako bi opisao rafale visokog intenziteta koje preferira u odnosu na polaganu "ispašu" tijekom radnog dana. Međutim, nije svaki radnik lav. Kada je Bolt ispitao svoje osoblje nakon testiranja četverodnevnog tjedna, 94 posto zaposlenika i 91 posto menadžera bilo je za nastavak ove prakse. Međutim, 40 posto ispitanika je izjavilo da se osjeća pod većim stresom nakon ove tranzicije.

Malo tko je pustio suzu zbog neodržanih sastanaka, pristaše agilnog razvoja softvera dugo su se žalile da im sastanci ometaju fokusirano vrijeme koje im je potrebno za kodiranje. "Ne volim da mi prekidaju posao, osim ako kuća gori", rekao je jedan inženjer Bolta.

Kada se posao nagura u četiri dana, ljudske interakcije koje ispunjavaju međuprostorno vrijeme mogu patiti. "Nije bilo vremena za zafrkanciju", rekao je jedan zaposlenik čiji je startup napravio promjenu. Drugi je rekao da više nema "vremena za sanjarenje na poslu".

"Postoje neki ljudi čija je glavna motivacija na poslu da sve završe i odu kući", kaže Brendan Burchell, profesor sociologije na Sveučilištu Cambridge koji proučava globalna ispitivanja 4-dnevnog radnog tjedna. Mnogi drugi su najsretniji kada se odvijaju interakcije, kaže Burchell. Na primjer, samohrani roditelji čiji je glavni izvor socijalizacije s odraslima možda na poslu. "Za njih je jako važno da imaju te kave ili opuštajuće razgovore sa svojim kolegama", ističe Burchell.

Kada zaposlenici ne uspiju ugurati sav svoj posao u skraćeni tjedan, to se prelijeva u njihov slobodan dan. Više zaposlenika Bolta tretiralo je petak kao dan bez sastanaka, tijekom kojeg su mogli raditi usredotočen posao bez ometanja.

Jedan menadžer to je vidio kao priliku da svoju produktivnost podigne na visoku brzinu: "Petkom mogu učiniti još puno toga. Dobio sam prostor da zapravo jasno razmišljam o stvarima koje želim učiniti za tvrtku".

To također predstavlja izazove za tvrtke koje se moraju baviti klijentima koji rade petodnevno. "Većina mojih klijenata i dalje bi mi petkom slala e-mailove", kaže Harkrader. Nerado ih zanemaruje, pa je na kraju na svoj slobodan dan odgovarao na e-mailove, što je značilo da se nije mogao potpuno opustiti.

Mnogi radnici smatrali su četverodnevni radni tjedan poklonom

Delaney i Casey otkrivaju da su mnogi radnici smatrali četverodnevni radni tjedan poklonom, što ih je potaknulo da planiraju svoj slobodan dan, rade više i prihvate kompromise kao što je pojačani nadzor. To su uglavnom ponovili ljudi s kojima je Wired razgovarao. To naglašava problem s ovim inicijativama koje nameću poslodavci, kaže profesor sa Sveučilišta u Gentu Stan De Spiegelaere, koji je radio kao istraživač u Europskom sindikalnom institutu.

"Zamislite da se morate dokazati kako biste imali slobodnu nedjelju. Ono čemu želimo iz sindikalne perspektive je pravo na smanjenje radnog vremena, a ne kao dar uprave", kaže De Spiegelaere.

Dok se zakonom ili kolektivnim ugovorom ne propiše kraći radni tjedan, na poslodavcima je da odrede kako će se četverodnevni radni tjedan odvijati. Radnici su za Wired rekli da je dodatni slobodan dan napravio duboku promjenu u njihovim životima.

Jedna žena ga je koristila da se brine za svog bolesnog oca. Nekoliko ljudi izjavilo je da se osjećaju zdravije jer su imali više vremena za vježbanje. Neki su koristili dodatno vrijeme za putovanja i bavljenje hobijima, dok su ga drugi koristili za razne svakodnevne zadatke, što znači da su manje izbivali s posla. 

Jedna žena to je opisala kao blagodat za njezino mentalno zdravlje, jer joj je to dalo vremena da suzbije tjeskobu koju je često osjećala na poslu. Zaposleni roditelji uživali su u prilici da provedu više vremena sa svojom djecom. "Moj sin ima samo 15 mjeseci, tako da se razne prekretnice događaju na tjednoj bazi", rekao je Tyler Suomala, koji radi na poslovnom razvoju u arhitektonskom softverskom startupu Monographu.

Burchell, sociolog iz Cambridgea, proučavao je koliko rada ljudi trebaju da bi dobili povezane dobrobiti za mentalno zdravlje - društveni kontakt, osjećaj smisla i strukturu, da spomenemo samo neke. Njegovi nalazi pokazuju da je jedan dan u tjednu, a ne četiri, sve vrijeme potrebno za takvo nešto. Iznad toga, prednosti blijede.

"Posao je dobar za nas, ne trebamo ga baš puno", zaključuje Burchell.

Izvor: index.hr

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.