Share
Tweet
Share
Send to friend

Hrvatska 46. na svjetskoj ljestvici ekonomske konkurentnosti

Prva je Danska, dok je Hrvatska doživjela najveći ovogodišnji rast, pokazalo je izvješće.

Hrvatska 46. na svjetskoj ljestvici ekonomske konkurentnosti

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti za 2022. godinu Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne na 46. mjestu od 63 analizirane zemlje, ostvarivši tako skok za 13 mjesta, uz napredak po svim čimbenicima konkurentnosti, objavljeno je u srijedu.

Prva je Danska, dok je Hrvatska doživjela najveći ovogodišnji rast, pomaknuvši se s 59. na 46. mjesto i napredujući po svim čimbenicima konkurentnosti. To bi moglo biti povezano s poboljšanjem poslovnog raspoloženja zbog nadolazećeg pristupanja zemlje europodručju, ocjenjuju iz Svjetskog centra za konkurentnost (WCC).

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 333 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke podatke, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika, koje je provedeno u prvom dijelu ove godine.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti - gospodarskog rezultata, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukturi, pri čemu se koristi 20 indeksa, pet za svako područje. 

Kada je riječ o gospodarskom rezultatu, Hrvatska je zauzela 32. mjesto, u odnosu na 50. mjesto u 2021. godini. Po pitanju efikasnosti državnog sektora skočila je s 57. na 46. mjesto, efikasnosti poslovnog sektora s 64. na 49. mjesto, a infrastrukture s 50. na 45. mjesto.

Promatrajući pomnije faktore odnosno 20 indeksa konkurentnosti, Hrvatska je primjerice u području međunarodne trgovine zauzela peto mjesto, razine cijena (15.), stranih ulaganja (56.), javnih financija (40.), porezne politike (48.), produktivnosti i efikasnosti (37.), u području prakse upravljanja (58.), tehnološke infrastrukture (44.), zdravlja i okoliša (37.), obrazovanja (42.) ...

Ispitanici u anketi su kao najveću prednost hrvatskog gospodarstva izdvojili vještu i kvalificiranu radnu snagu, a na drugom mjestu je visoka razina obrazovnog sustava.

Izvor: Hina

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.