Do pada motivacije najčešće dolazi zbog toga što ljudi, umjesto da su fokusirani na posao, maštaju o tome gdje bi radije bili.
Rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme imaju svoje pozitivne i negativne strane. S tim se svi možemo složiti. I dok, ovakav, novi način rada, kod dijela zaposlenika izaziva veselje, drugima stvara veliku nelagodu. Rezultati britanskog istraživanja kojeg su provele profesorice Kaitlin Woolley i Laura Giurge s London Business Schoola, pokazali su kako fleksibilan način rada kod zaposlenika dovodi do pada motivacije. Do takve pojave, objašnjavaju, dolazi zbog toga što novi oblici rada često od radnika zahtijevaju rad izvan 8 sati. Mogućnost izbora i rad bez zadanih okvira na prvu zvuče sjajno, ali u praksi se pokazalo kako teorija u ovom slučaju ne prati stvarnu sliku. Zbog previše slobode i razmišljanja "to mogu i kasnije" zaposlenicima je postalo sve teže raditi i odrađivati svoje svakodnevne poslovne zadatke. Primjerice, roditeljima je fleksibilniji način rada, na prvu više odgovarao, no što je vrijeme išlo dalje pokazalo se da i kod ove skupine ispitanika dolazi do pada motivacije.
"Unatoč brzim prilagodbama na netradicionalni način rada, mi kao društvo i dalje želimo jasno definirane okvire kada je, a kada nije prikladno vrijeme za rad", istaknule su.
Kako prenosi QZ, do pada motivacije najčešće dolazi zbog toga što ljudi, umjesto da su fokusirani na posao, maštaju o tome gdje bi mogli u slučaju da baš sada nisu morali napraviti neki dodatni posao.
Tri igre, tri ishoda
Kako bi otkrile koji su to glavni razlozi zbog kojih ljudima teško pada fleksibilan način rada, koji ponekad može zahvatiti vikende, blagdane ili kasnije sate, istraživačice su ispitanike podijelile u tri skupine. Sve tri skupine morale su odraditi vikend smjenu. Ispitanici prve skupine morali su otkriti koje bi sve aktivnosti obavljali taj vikend da ne moraju raditi. Drugima je rečeno da se pokušaju sjetiti svih benefita fleksibilnog načina rada, odnosno rada izvan standardnih okvira radnog vremena. Kao ideje navodili su im mir, tišinu, mogućnost bolje koncentracije na posao, smanjeni broj mailova, poziva, sastanaka i slično. Treća, pak, skupina nije dobila nikakve upute. Oni su svoji sliku o radu izvan standardnih “9 do 5” kreirali prema vlastitim željama.
Na kraju istraživanja, pokazalo se da je druga skupina za čak 23 posto motiviranija u odnosu na ostale. Iako su takvi rezultati na prvu očekivani, Woolley dodaje, kako je to rezultati čiste psihologije i prirodnog stanja ljudi. Ako im se pažnja skrene s negativnih strana situacije u kojoj su se naši, vjerojatnije je da će biti fokusiraniji na ono što moraju napraviti.
Kako podići razinu motiviranosti zaposlenika
Brojna istraživanja pokazala su kako su ljudi sretniji kada mogu provoditi vrijeme s ljudima koje vole. Primjerice, ljudi koji rade klasičnih 40 sati tjedno te imaju slobodne vikende za svoju obitelj i prijatelje, motiviraniji su za rad od onih koji rade 20 sati tjedno, ali im rad često zahvaća noćne sate i vikende.
Kao prijedlog kompanijama koje se danas sve više okreću fleksibilnom načinu rada, profesorice su navele zajednički rad. Točnije, ako već određeni dio zaposlenika mora raditi izvan klasičnih okvira radnog vremena, neka to rade u timovima. Na taj će se način osjećati bolje te će svoj posao odrađivati efikasnije.
"Htjeli mi priznati ili ne, ograničenja i okviri su dobri. Moramo imati dovoljno vremena za sebe, ali i posao. Konstantno kombiniranje poslovnog i privatnog, na duge staze, negativno će utjecati na pojedinca, ali i kompaniju", zaključile su.
