Podaci pokazuju da su na godišnjoj razini u našoj zemlji najviše rasle cijene ulja 27,6%, kruha i proizvoda na bazi žitarica
Galopirajuća inflacija prešla je dvoznamenkastu razinu, a statistika govori da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj narasle u svibnju na godišnjoj razini za 10,8%, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2%.
Iz konzultantske agencije Smarter, specijalizirane za analize iz segmenta poljoprivrede i prehrane, ističu da je najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa cijena ostvaren u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda.
Veliki rizik
Prema EU analizi usporednih cijena hrane za travanj, nema ni jedne kategorije proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj koja nije zabilježila rast u odnosu na lani. Podaci pokazuju da su na godišnjoj razini u našoj zemlji najviše rasle cijene ulja 27,6%, kruha i proizvoda na bazi žitarica gotovo 19%, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja 17%, mesa 11,8%, povrća 10,5%, šećera, džemova, konditorskih proizvoda 9,4%, te voća 6,8%.
“Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno umanjenje gospodarskih aktivnosti koje stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane. Unatoč takvim okolnostima stabilna opskrba hranom u Europskoj uniji još uvijek nije ugrožena, a stvarni je rizik da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može dodatno potaknuti rast cijena hrane do točke u kojoj one postaju nedostupne za najsiromašnije stanovnike Europske unije. Situacija je vrlo ozbiljna i danas se konačno shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika”, ističu iz Smartera.
FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije, upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu. Pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem Europske unije, kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka. U nekim zemljama od inspekcijskih odjela već je zatraženo da pokažu popustljivost ako se alternativni sastojci odmah ne prikažu na naljepnicama proizvoda. Europska je komisija usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama Europske unije omogućila potporu pogođenim poduzećima te je uspostavila stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), kao dio svog plana za krizne situacije s hranom.
Ublažavanje regulative
FoodDrinkEurope smatra da europskim tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane, kao i ublažavanje regulatornih strogih pravila u označavanju hrane, službenim kontrolama hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine kako bi se nadomjestile one koje nedostaju, npr. suncokretovo ulje zamijeni se s palminim, kokosovim i sl. No, korištenje alternativnih sirovina znači promjenu popisa sastojaka na pakiranju, a vrijeme čekanja na novi materijal za pakiranje je nekoliko mjeseci. Promjena i testiranje novog recepta obično traje godinu dana, a sada to mora biti učinjeno u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko tjedana. Preformulacija proizvoda i prilagodba oznake sastojaka povećat će troškove, koji će se vjerojatno prenijeti na potrošače.
“Već danas su zalihe nekih kritičnih sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane, poput suncokretovog ulja, pri kraju, a cijene naglo rastu. Suočene s rastućim ulaznim troškovima od pandemije, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje znači da se mnoge europske tvrtke koje proizvode hranu i piće bore za nastavak proizvodnje, uz dodatno pogoršanu situaciju zbog rastućih troškova energije. U takvim je uvjetima nekoliko manjih i srednjih, pa čak i većih prerađivača hrane diljem EU zaustavilo ili smanjilo svoju proizvodnju”, upozoravaju iz ove konzultantske agencije.
Na razini EU donesen je i privremeni krizni okvir za odobravanje državnih potpora kako bi omogućio nastavak proizvodnje, naročito u malim i srednjim tvrtkama. Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom, unatoč enormnom rastu ulaznih troškova. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede od početka korona krize odobravalo je iz državnog proračuna i sredstava Zajedničke poljoprivredne politike razne pakete pomoći gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna.
