Share
Tweet
Share
Send to friend

“Svake godine imamo 94 do 96 posto zaposlenih na određeno, a to je jedan od velikih okidača koji tjeraju ljude u inozemstvo”

Vlada je sama sebi postavila cilj da do kraja ove godine izmijeni Zakon o radu.

“Svake godine imamo 94 do 96 posto zaposlenih na određeno, a to je jedan od velikih okidača koji tjeraju ljude u inozemstvo”

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever komentirao je za N1 novi priljev novca iz europskih fondova u NPOO. Hoće li novi novac, najveći iznos koji je dosad stigao u Hrvatsku, osjetiti i hrvatski radnici?

“Trebao bi se osjetiti. Nažalost, kad se pripremao NPOO, mi nismo bili uključeni toj fazi. Kasnije smo vidjeli da su se se poslodavci uključivali vrlo izdašno, a sindikati su bili uključeni tek kad se onaj sažetak pojavio u javnosti”, kaže Sever.

On dodaje kako je Vlada sama postavila cilj da do kraja ove godine izmijeni Zakon o radu. “Sam NPOO definira da se Zakon mora promijeniti najkasnije do kraja ove godine, da se može povući i onih 750 milijuna”, govori Sever dodajući kako promjena Zakona otvara mogućnosti.

“Svake godine imamo 94 do 96 posto zaposlenih na određeno, a to je jedan od velikih okidača koji tjeraju ljude u inozemstvo”, kaže Sever.

Trošak rada u Hrvatskoj

Dodaje kako je vidio informaciju da se hrvatski radnici tjeraju u inozemstvo da bi se doveli radnici iz inozemstva. “Za minimalnu plaću u najvećem dijelu slučajeva, hrvatski radnici ni ne mogu raditi. Ti nestalni oblici rada doslovno poput buldožera guraju hrvatsku radnu snagu u inozemstvo jer se tu ne može živjeti od te nadnice koja vam se nudi”,  govori Sever objašnjavajući da poslodavci nude uvjete za koje su sigurni da hrvatski radnici na njih neće pristati.

Zašto je ovo vjerojatno točno? … Stranog radnika ne smije zaposliti na nižu plaću na koju bi zaposlio domicilnog radnika. Ali, on za tu plaću nije našao domicilnog radnika i sad će zaposliti stranog. Hoće li ta plaća kasnije rasti…”, govori šef Nezavisnih sindikata.

“Sve analize pokazuju da je trošak rada kod nas pri dnu EU-a. Koliko god čujemo od poslodavaca da je suprotno, analize pokazuju da je to tako. To treba vrlo jasno govoriti. Ako gledamo medijalnu plaću, koja je sada 6.290 kuna, ne bih se gibao prema prosječnoj jer ona ne pokazuje pravu sliku. Danas u Hrvatskoj 820 tisuća radnika prima plaću do medijalne, uključujući i minimalnu”, govori Sever.

“Ljudi koji imaju posao boje se da će ga izgubiti. Dobar dio onih drugih je već otišao van. Stariji radnici nisu navikli na izražavanje nezadovoljstva. Tu treba puno raditi. Mi nemamo dovoljno vremena za edukaciju”, zaključuje Sever.

Digitalizacija i zelene politike

Na pitanje kada su sindikati zadnji put sjeli s premijerom, Sever kaže da je to bilo prije otprilike tri mjeseca. “To je pitanje za milijun dolara. Zna se u kojem smjeru ta sredstva mogu ići, to su namjenska sredstva. Činjenica je da u ovom vremenu kad se govori da se treba mijenjati sustav rada, treba formirati fondove iz kojih će se doškolovati ljudi”, kaže Sever na pitanje kako bi se sredstva iz EU-a trebala utrošiti.

“Nije sve u digitalizaciji i zelenim politikama. Mi moramo dizati tehnološku opremljenost poslova na veću razinu. Treba nam i turizam i graditeljstvo i trgovina, ali mi smo zbog toga zanemarili cijeli niz drugih poslova. Mi se trebamo okrenuti prema cijelom nizu drugih poslova”, kaže Sever dodajući kako se, bez obzira na inflaciju, sada treba okrenuti ulaganjima.

Ocjena Vlade

“Na ovom vanjskopolitičkom polju su mnogo uspješniji, u Hrvatskoj su puno toga zanemarili. Dobri su neki potezi, ali nisam siguran koliko je dizanje boniteta rezultat rada Vlade, a koliko ulaska u eurozonu. Sigurno da će Vlada reći da je to njihova zasluga. Ali s obzirom na okolnosti i iseljavanje, teško da bih im dao ocjenu veću od dva i pol”, kaže Sever na pitanje kako bi ocijenio rad Vlade koja je došla do otprilike polovice mandata.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.