Posebno se uspješnim lovcem na IT stručnjake istaknula Poljska
Od početka ruske agresije na Ukrajinu deseci tisuća najtraženijih i kvalitetnih IT-Jevaca iz Rusije, Bjelorusije, te zbog vojne obveze nešto manje iz Ukrajine, u pokretu su i mnogi od njih već su se zaposlili, a velik broj osnovao je i svoje tvrtke u europskim zemljama. IT industrija najpropulzivnija je grana i u svim europskim zemljama suočava se s problemom manjka tehnološkog kadra, a spomenute istočne zemlje i prije izbijanja rata bili su “bazen” za uvoz kvalificiranih radnika, jer, kako će reći hrvatski stručnjaci, imaju vrlo kvalitetan i razvijen IT sektor. Bez ikakvih problema ruski i bjeloruski IT-jevci zapošljavaju se tako u Srbiji, ali i članicama EU, no prema svim raspoloživim informacijama oni u širokom luku zaobilaze Hrvatsku. Zašto je to tako?
Srbiju mnogi Rusi biraju kao utočište zbog sigurnosti koju im ulijevaju prijateljski odnosi i simpatija koje taj narod gaji prema Rusiji, ali da to nije i presudno potvrđuje činjenica da su se skrasili i u brojnim državama EU, koja Rusiju drži pod sankcijama. Posebno se uspješnim lovcem na IT stručnjake istaknula Poljska. U prvom valu ta je zemlja primila, kako kaže Davor Runje, poduzetnik i predsjednik Udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx, više od 16 tisuća IT-jevaca, a sada je taj broj vjerojatno i viši, piše poslovni.hr.
”Nažalost, nas je ovaj val i jedinstvena prilika da se privuče dobre kadrove iz IT sektora zaobišao. A razlog nije to što smo članica Unije i imamo stroge kriterije za radnike iz Rusije, čija sigurnosna provjera vjerojatno detaljnija nego za radnike koji dolaze iz nekih drugih zemalja. Ta su pitanja ostala u drugom planu, do toga se u njihovom ocjenjivanju nije niti došlo, jer sve staje na poreznoj politici i prevelikim opterećenjima”, kaže Runje, te pojašnjava kako u startu Rusi biraju one destinacije u kojima se rad više isplati.
Dok kod nas visoke plaće u IT sektoru ulaze u one s većim opterećenjem, Poljaci imaju “flat rate”, stopu od 20 posto, sva davanja su manja, niži su i troškovi života, a ono što je i najvažnije, država jako dobro organizirana i u ovom slučaju ekspresno je reagirala pozivajući IT eksperte da se presele u Poljsku. Tamošnja Vlada uspostavila je program Poland Business Harbour, namijenjen zaposlenicima, te malim, srednjim poduzetnicima i velikim kompanijama u IT sektoru iz Rusije i Bjelorusije kao potporu i pomoć za njihovu selidbu u Poljsku.
Na dispoziciji su sva nadležna ministarstva, kao i agencije za ulaganja i za razvoj poduzetništva, te ured premijera, zakladu Startup Hub Poland, a umrežene su i lokalne jedinice vlasti i poduzetnički centri, sve kako bi se zainteresirane radnike i poduzetnike iz Rusije i Bjelorusije brzo uvelo i smjestilo u Poljsku.
Na raspolaganju za sva pitanja im je pružena pomoć osobnih savjetnika, kao i 24-satna telefonska linija kroz pet radnih dana, a ono što je izuzetno važno, selidba i dozvole za boravak uključuju i obitelji zainteresiranih IT-jevaca.
Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove Udruge Informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT), kaže kako je Poljska i prije izbijanja rata imala taj program pripremljen za IT-jevce iz Ukrajine, koji su jedno vrijeme bili njihov rezervoar za te ljudske potencijale, te je on ad hoc proširen na ove dvije zemlje kada se otvorila prilika za povlačenje njihovih kadrova, no bez obzira, taj program pokazuje ozbiljnost zemlje koja dugoročno promišlja pitanje razvoja, kao i demografske politike.
Širi problem
“I Poljska će se suočiti s pitanjem zadržavanja tih kadrova, jer kod nekih drugih zemalja u EU plaće su za njihove poslove i više”, dodaje Balen, ukazavši da se sve zemlje bave mjerama i politikama kako pridobiti kadrove iz tehnološke struke.
I Balen i Runje kažu kako je početkom godine na razini struke pokrenuta inicijativa i komunikacija s Ministarstvom rada, kako bi se izmjenama zakona o strancima, ali i iniciranjem porezne reforme, učinilo Hrvatsku atraktivnom stranim radnicima u IT sektoru, međutim, nije se puno odmaklo.
“Ukratko, IT se ne može se izolirati kao sektor i za njega se ne mogu uvesti drugačija pravila, a mijenjanje porezne politike i opterećenja teška je tema u Hrvatskoj, iako bi smanjenje davanja brzo pokazalo efekt i ne bi imalo negativan utjecaj na državnu blagajnu”, ističe Runje. Taj problem puno je širi, a jedna od promjena, koja primjerice u Poljskoj nije problem, jest i prekid važenja vize kada radnik prekine rad kod jednog poslodavca, te nije moguć ostanak i nastavak rada za drugog poslodavca. U Poljskoj, a u EU nije izuzetak, radnik nije vezan za jednog poslodavca. Osim toga, Poljaci su osmislili da IT-jevce iz Bjelorusije i Rusije mogu pratiti i članovi njihovih obitelji, po istom povlaštenom režimu, što je jedan od prijedloga koje je u svojoj prezentaciji na GSV-u u veljači iznio HUP. Za tvrtke iz IT sektora koje svoje poslovanje presele u Poljsku automatski su na raspolaganju i sredstva potpore za istraživanja i razvoj.
No, i mnoge druge države nude razne porezne olakšice za zapošljavanje ruskih i bjeloruskih IT-jevaca, a čak je i Srbija nedavno uvela poticaje ukidanjem doprinosa i 70-postotnog oslobođenja poreza na plaće zaposlenicima na deficitarnim i dobro plaćenim poslovima, a ta mjera tamošnjim poslodavcima na raspolaganju će biti do kraja iduće godine. Proteklih dana iz srbijanskih medija dolaze informacije kako im se od početka ruske agresije doselilo više od 10 tisuća Rusa, uglavnom iz IT sektora, te je registrirano gotovo 1500 novih gospodarskih subjekata čiji su osnivači Rusi.
U Hrvatskoj se s pozornošću prati tek dolazak izbjeglica iz Ukrajine, kojih je do sada stiglo 20,6 tisuća. Na upit o interesu ruskih državljana za dolazak i rad u Hrvatskoj u proteklim mjesecima, u Ministarstvu unutarnjih poslova kažu kako nije primjetan porast. Ukupno je prema zadnjim podacima MUP-a izdano u prošloj godini 81.995 dozvola za boravak i rad, dok je u 2022. godini do 21. lipnja ta brojka iznosila 61.164. Drugim riječima, na ukupnoj razini interes stranaca raste, no ne i interes Rusa. Iz MUP-a dodaju i da je uvidom u njihove podatke na dan 21. lipnja 2022. odobren boravak u Hrvatskoj imalo ukupno 106.013 državljana tzv. trećih zemalja, od čega njih 10.296 stalni boravak, a 95.717 privremeni boravak.
Na kapaljku
“Udio ruskih državljana vrlo je mali i kreće se u obje godine od 0,29 do 0,34%”, ističu u MUP-u, pri tom objašnjavajući i kako ne raspolažu podacima u kojem sektoru rade stranci prema državljanstvu, zbog čega ne mogu dostaviti ni informaciju u kojim poslovima najčešće rade Rusi koji imaju boravak u Hrvatskoj.
Na našoj IT-sceni ne smatraju MUP slabom karikom u privlačenju radnika iz Rusije i Bjelorusije, kao i azijskih i južnoameričkih država. Potreban je, kažu, cijeli set promjena u sustavu kako bi se olakšao dolazak kadrova, spajanje obitelji, skraćivanje roka za produljenje EU-plave iskaznice s 90 na 30 dana, olakšavanje priznavanja dokumenata kojima se potvrđuju visoke stručne kvalifikacije, što se pokazuje velikom slabosti u Hrvatskoj, pa sve do otvaranja pitanja poreznih olakšica za ove kadrove.