Share
Tweet
Share
Send to friend

Vujčić: "Ove godine očekujemo pad realnih plaća 1,5 do 2 posto, a moguća je i recesija"

Nezaposlenost u ovoj godini približit će se 6 posto, a daljnji pad stope nezaposlenosti očekuje se i u narednoj godini.

Vujčić: "Ove godine očekujemo pad realnih plaća 1,5 do 2 posto, a moguća je i recesija"

Hrvatska narodna banka očekuje da će domaće gospodarstvo porasti 5,5 posto, bitno više od prethodne prognoze 4,1 posto. Rast cijena trebao bi se dosegnuti 9,4 posto u 2022. što znači da će se nastaviti i u narednim mjesecima. U lipnju bi trebala premašiti 11 posto, na toj razini ostati tijekom ljeta, a tek pred kraj godine započeti lagan pad, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na polugodišnjem susretu s novinarima o aktualnim gospodarskim kretanjima.
Iznenađujuće optimistična očekivanja o BDP-u, koja su čak i dvostruko bolja od nekih prognoza, u središnjoj banci temelje na dobrim prolaznim vremenima prvog i drugog kvartala. U prva tri mjeseca rast je ubrzao na 2,7%, a slično se očekuje i u drugom. Sudeći po rezervacijama, ljetni kvartal imat će snažan vjetar u leđa od rekordne sezone. Premda su dolasci na razini pretpandemijske 2019., booking je i uz 30-40 posto više cijene, piše Poslovni.hr.

Energetika određuje tempo

“U četvrtom kvartalu može se dogoditi usporavanje, no prethodna tri daju razloga za optimizam prognoza. Očekujemo da će se usporavanje odnositi na 2023. u kojoj zasad očekujemo 2,5 posto rasta, no sve će ovisiti o stanju na energetskom tržištu”, kaže Vujčić. Na pitanje ima li središnja banka scenarije što će se događati s gospodarstvom potraje li rat u Ukrajini, Vujčić odgovara da ni u tom slučaju ne očekuje značajne učinke, no plin je druga priča. “Dođe li se embarga na plin najesen, moguća je i recesija jer bi poremećaj bitno pogodio najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju i posredno se prelio na Hrvatsku. To je ključna neizvjesnost”, kaže.

Govoreći o inflaciji, koja je 5,5 puta viša od monetarnog cilja, ističe da ju guraju energetika i cijene hrane, no uz fenomen da se počela širiti i na sve ostale proizvode čim je premašila dvoznamenkasti prag pa tri četvrtine proizvoda ima inflaciju višu od 5 posto. “Primjetno je da se mjesečni pritisci porasta cijena smanjuju pa u prvom kvartalu iduće godine očekujemo značajniji pad stope inflacije”, oprezno optimističan je guverner. No, rizika je puno i većinom pretežu oni negativni koji prvenstveno ovise o raspletu energetske situacije. I ostali globalni poremećaji još uvijek su u igri; od problema u dobavnim lancima, razvoju epidemiološke situacije posebno u Aziji, a tu je i snažniji porast plaća koji bi mogao još pogurati inflatorna kretanja.

Na tržištu rada slika izgleda prilično dobro jer ono prati ekonomski zamah. Nezaposlenost u ovoj godini približit će se 6 posto, a daljnji pad stope nezaposlenosti očekuje se i u narednoj godini. Zaposlenost nastavlja uzlaznom putanjom, guverner ističe da je više otvorenih radnih mjesta nego prijavljenih bez posla što govori u prilog daljnjeg uvoza radne snage iz inozemstva. Plaće nominalno snažno rastu, a zanimljivo je to da porast predvodi realni sektor, dok za njim kaska javni što inače nije slučaj. Za razliku od nominalnih, realne plaće su u “crvenom” jer ih nemilice nagriza inflacija van kontrole.

Pad realnih plaća

“Ove godine očekujemo pad realnih plaća 1,5 do 2 posto. U 2023. nominalne će nastaviti rasti, a zbog pada inflacije tada će se i realne plaće vratiti u teritorij rasta”, smatra prvi čovjek HNB-a.

Osvrćući se na ulazak Hrvatske u eurozonu rekao je da je Savjet HNB-a donio odluke o postupnom ukidanju obvezne pričuve banaka s 9% na 5% od 10. Kolovoza, potom na 1% sredinom prosinca što će bankama osloboditi dodatnih 34,2 milijarde kuna. Povrh toga od idućeg mjeseca smanjuje se postotak minimalnih deviznih potraživanja s 17% na 8,5%,a od prosinca ukida u postupnosti što kreditorima dodatno relaksira oko 5 milijardi eura. S obzirom da je već sada u sustavu oko 60 milijardi kuna viška likvidnosti, Vujčić ne vidi razloga za dizanje kamatnih stopa unatoč zatezanju europske monetarne politike.

“Odluke koje smo danas donijeli utjecat će na visinu kamatnih stopa, tako da pojeftinjuju financiranje banaka i one imaju manje razloga dizati kamatne stope. Kamatne stope će biti niže nego što bi to inače bile. U ovom trenu ne vidim razlog da kamatne stope na novoodobrene kredite rastu ostanu li svi ostali faktori bez promjene”, zaključio je guverner.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.