Share
Tweet
Share
Send to friend

Otkrivamo koje sve promjene poduzetnici mogu očekivati s dolaskom eura

U nastavku teksta donosimo najvažnijih novosti za poduzetnike koje donosi Zakon o uvođenju eura, uz poseban osvrt na obveze koje stupiti na snagu od 5. rujna 2022.

Otkrivamo koje sve promjene poduzetnici mogu očekivati s dolaskom eura

Iako primjena eura kao službene valute započinje od 1. siječnja 2023., za pravne će subjekte neke obveze propisane Zakonom o uvođenju eura nastati već od 5. rujna 2022. godine. U nastavku se poduzetnicima pruža jednostavan pregled za poduzetnike najvažnijih novosti koje donosi Zakon o uvođenju eura, uz poseban osvrt na obveze koje će od 5. rujna 2022. biti dužni ispunjavati, te savjeti kako bi svoje poslovanje uskladili s odredbama Zakona o uvođenju eura.

Zamjena kune eurom

Osnovno pravilo vezano uz konverziju kuna u eure jest da će se ona obavljati uz primjenu fiksnog tečaja konverzije (1 euro = 7,53450 kuna) te zaokruživanjem na dvije decimale. Korištenje nekoga drugog tečaja konverzije različitog od službenog fiksnog tečaja neće biti dopušteno. Svi kunski depoziti u poslovnim bankama na dan uvođenja eura automatizmom će se konvertirati u eure prema fiksnom tečaju konverzije i bez ikakvih troškova za klijente banaka. Isto će se dogoditi i s kreditima, a u situacijama kunskih kredita s valutnom klauzulom u nekoj drugoj valuti koja nije euro, primjerice dolarima, morat će proći proces reindeksacije s pariteta kuna-dolar, na paritet euro-dolar. Što se kamata tiče, kod kredita s fiksnom kamatnom stopom ona će ostati ista, a u slučaju kredita s promjenjivom kamatnom stopom moguće promjene ovisit će o parametru korištenom za određivanje kamatne stope. Međutim, korisnici kredita ni u kojem slučaju ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj od onog u kojem bi bili da nije došlo do uvođenja eura, što znači da će kamatna stopa ili ostati jednaka dosadašnjoj ili se smanjiti. U ugovorima o kreditu uz promjenjivu kamatnu stopu koji se budu zaključivali nakon ulaska Republike Hrvatske u eurozonu kamatna stopa moći će se vezati isključivo uz euribor.

Najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura banke će svojim korisnicima biti dužne poslati općenitu obavijest koja će sadržavati najavu preračunavanja kredita i depozita, kao i očekivani učinak uvođenja eura na njihove proizvode i usluge, a najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura svim će poduzetnicima koji imaju kredite i depozite u kunama poslati obavijest s konkretnim informacijama o iznosima, preračunavanju, modifikacijama parametara, marži i visini kamatne stope. Savjetuje se poduzetnicima da nakon zaprimanja navedene obavijesti od banke naprave provjeru konverzije i kamatne stope kako bi utvrdili jesu li pravilno i zakonito provedeni, odnosno izračunani, piše Lider.

Sve navedeno za banke i ugovore o kreditu odnosi se i na leasing-društva te ugovore o leasingu. U slučaju subjekata koji u istoj banci imaju otvoren i račun u kunama i račun u eurima, na vlastiti zahtjev u roku od 60 dana od dana uvođenja eura moći će bez naknade i troškova zatvoriti jedan od ta dva računa, budući da će nakon 1. siječnja 2023. i kunski račun postati račun u euru. Zamjenu i opskrbu gotovim novcem kune za eure prvih dvanaest mjeseci od uvođenja eura provodit će banke, poslovnice Financijske agencije i Hrvatske pošte uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i bez naknade. Pritom valja pripaziti na ostavljenu mogućnost bankama, Fini i Hrvatskoj pošti da, u slučaju zamjene više od 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji, zaračunaju naknadu na količinu koja prelazi navedeno ograničenje. Nakon proteka dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura zamjenu kuna će bez naknade obavljati Hrvatska narodna banka, i to novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.

Kada se tko može opskrbiti

Tijekom prva dva tjedna od uvođenja eura u optjecaju će istodobno biti i kune i euri te će građani moći plaćati u obje valute, a primatelj plaćanja bit će dužan ostatak vraćati u eurima. Tek u slučaju objektivne nemogućnosti vraćanja ostatka u eurima, primjerice jer više nema gotovog novca u eurima ili nema potrebne apoene, moguće će biti vraćanje ostatka u kunama. Dakle, s obzirom na to da će u prva dva tjedna od dana uvođenja eura pritisak na trgovine i poduzetnike, posebice one koji svakodnevno obavljaju velik broj gotovinskih transakcija, biti znatan, savjetuje im se da se na vrijeme opskrbe dovoljnom količinom gotova novca eura kako bi od dana uvođenja eura mogli nesmetano obavljati gotovinske transakcije u novoj valuti.

Poduzetnici će od banaka, temeljem sklopljenog ugovora o posrednoj predopskrbi, moći pribaviti novčanice eura najranije četiri mjeseca prije njegova uvođenja, odnosno tri mjeseca za kovanice. Za mikroposlovne subjekte, koji imaju manje od deset radnika i godišnji prihod i/ili ukupnu aktivu manje od 15 milijuna kuna, banke će obavljati pojednostavnjenu posrednu predopskrbu gotovim novcem eura u iznosu do 10.000 eura najranije pet dana prije dana uvođenja eura, pod uvjetom da je poduzetnik potpisao izjavu o pojednostavnjenoj posrednoj predopskrbi. Temeljem takve izjave banka će onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima na računu poduzetnika u iznosu nominalne vrijednosti gotovog novca eura te će se na dan uvođenja eura namiriti iz tih sredstava.

Iskazivanje cijena

Od 5. rujna 2022. godine započet će primjena pravila o dvojnom iskazivanju cijena kojeg će se morati pridržavati svi trgovci, ugostitelji i ostali poduzetnici u svom poslovanju. Usklađenje s navedenom obvezom nužno će iziskivati prilagodbu postojećih cjenika (i u fizičkom i u elektroničkom obliku), ponuda, letaka, brošura i drugih promotivnih materijala, formulara ugovora, reklama itd. u kojima se navodi novčani iznos u kunama, ali i softversku prilagodbu blagajni kako bi iznosi na izdanim računima bili iskazani u obje valute. Budući da poduzetnici samostalno snose sve troškove informatičkih i drugih usklađenja s obvezom dvojnog iskazivanja cijena, savjetuje se pravodobno osigurati potrebna financijska, tehnička i druga sredstva potrebna za usklađenje s navedenom zakonskom obvezom.

Premda je znatan broj poduzetnika, poglavito ugostitelja, već uveo dvojno iskazivanje cijena, kao i izdavanje računa s dvojnim cijenama, skreće se pozornost da su nakon određivanja fiksnog tečaja konverzije svi subjekti dužni iskazane cijene uskladiti sa službenim tečajem konverzije, budući da će korištenje bilo kojeg drugog tečaja biti zabranjeno. S druge strane, obveze iskazivanja dvostrukih cijena oslobođeni su poslovni subjekti koji prodaju robu ili pružaju uslugu putem automata, na štandovima, kioscima, OPG-ovi, objekti privatnih iznajmljivača koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i sl., kao i u situacijama kada bi dvojno iskazivanje cijena uzrokovalo nerazmjerne troškove, kao primjerice taksimetri, totemi i paneli benzinskih crpki, igre na sreću, državni biljezi, cijene zrakoplovne karte, proizvodi na kojima je već otisnuta cijena u kunama itd. Međutim, i u tim će situacijama iznos za plaćanje na računu za prodaju robe ili pružanje usluge morati biti naznačen u obje valute.

Za vrijeme trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, a koje završava dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura, osim iskazivanja cijene u kunama i eurima, poslovni subjekti su također obvezni na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način iskazati i fiksni tečaj konverzije. Dakle, svi dokumenti s dvojnim valutama trebaju imati istaknuti i fiksni tečaj konverzije, stoga se savjetuje svim poduzetnicima da pravodobno započnu usklađivati svoje poslovanje s propisanim obvezama, kako bi ih do 5. rujna 2022. ispunjavali. Valja istaknuti da je Zakonom o uvođenju eura zabranjeno poslovnim subjektima da pri uvođenju eura bez opravdanog razloga povećaju cijene robe ili usluga. S tim u vezi predviđeno je da će se imena poduzetnika za koje se utvrdi da su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u novu valutu objaviti na tzv. crnoj listi koja će biti dostupna na portalu www.euro.hr i putem drugih kanala informiranja, čime se nastoji sankcionirati prije svega nepoštene poslovne subjekte koji nastoje nezakonito profitirati od uvođenja eura kao službene valute plaćanja.

Neprekidnost pravnih instrumenata

Ono što je poduzetnicima zasigurno važno jest da uvođenje eura neće ni na koji način utjecati na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima je kao valuta iskazana kuna. Dakle, svi ranije doneseni ili sklopljeni pravni instrumenti ostaju na snazi i nije ih potrebno mijenjati ili donositi nove. Navedeno pravilo primjenjuje se na zakonske odredbe, upravne akte, sudske odluke, ugovore, instrumente plaćanja kao primjerice čekove i mjenice, bankarske garancije, zadužnice i dr. (osim, dakako, gotovog novca) u kojima je kao valuta iskazana kuna. Novčani iskazi koji su u spomenutim pravnim instrumentima navedeni u kunama od dana uvođenja eura kao službene valute smatrat će se novčanim iskazima u eurima uz odgovarajuću primjenu zakonskih pravila preračunavanja i fiksnog tečaja konverzije. Konkretno u odnosu na ugovorne odnose, činjenica uvođenja eura nijednoj ugovornoj strani neće davati pravo jednostranog raskida ili otkaza ugovora, odnosno izmjene pojedine ugovorne odredbe, osim ako su se ugovorne strane drugačije sporazumjele ili je to propisano.

Poduzetnicima se svakako preporučuje da u sve ugovore i anekse ugovora koje sklapaju s partnerima izvan eurozone prije službenog datuma uvođenja eura unesu ugovornu odredbu kojom utvrđuju da će nakon službenog datuma uvođenja eura važeća valuta biti euro, kako bi se izbjegle sve eventualne nejasnoće nakon promjene valute.

Radnopravni odnosi

Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata odnosi se i na ugovore o radu, stoga poslodavci neće morati s radnicima sklapati nove ugovore, odnosno anekse postojećih ugovora o radu samo kako bi iznos plaće iskazali u eurima. Međutim, svi ugovori o radu, aneksi ugovora, pravilnici o radu i sl. koji će se zbog bilo koje potrebe sklapati, donositi ili mijenjati nakon uvođenja eura morat će, dakako, novčane iznose imati iskazane u eurima. Počevši od plaće za kolovoz 2022., koja se isplaćuje u rujnu 2022., poslodavci su dužni u platnoj listi iskazati neto plaću radnika i u kunama i u eurima, uz navođenje fiksnog tečaja konverzije. Premda se navedena obveza dvojnog iskazivanja iznosa za isplatu odnosi samo na ukupan iznos koji se ima radniku isplatiti na račun, čini se svrsishodnim radi prilagodbe i potpunije integracije eura sve iznose iskazivati dvojno.

Plaća i ostale naknade iz radnog odnosa za prosinac 2022., koje se isplaćuju u siječnju 2023. godine, morat će se isplatiti u eurima, stoga će od tada biti potrebno i kompletan obračun plaće napraviti u eurima. Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se i na naknade plaće, otpremnine i druge iznose koji se radniku isplaćuju temeljem važećih propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, kao što su primjerice naknada za prijevoz i naknada za prehranu, regres, božićnica itd. Iznimno, od obveze dvojnog iskazivanja izuzet je jedino putni nalog. Zakon o uvođenju eura također propisuje obvezu naručitelja kod ugovora o djelu te autorskopravnog ugovora da dvojno iskaže ukupan iznos naknade koji će biti isplaćen izvršitelju uz jasno naznačen fiksni tečaj konverzije. Premda smatram da propust naručitelja da postupi u skladu s navedenim obvezama ne bi imao utjecaj na valjanost sklopljenih ugovora, za nepoštovanje navedene obveze propisana je prekršajna odgovornost i novčana kazna za naručitelja.

Poslovne knjige i temeljni kapital

Podatke o poslovnim promjenama i transakcijama koje nastanu nakon 1. siječnja 2023. poduzetnici su u poslovnim knjigama dužni iskazivati u eurima. U skladu s time, sve knjigovodstvene isprave, kao što su primjerice ulazni i izlazni računi, zaprimljene na knjiženje do 31. prosinca 2022., unose se u poslovne knjige za 2022. godinu u kunama, a knjigovodstvene isprave s datumom izdavanja i zaprimanja od 1. siječnja 2023. nadalje unose se u poslovne knjige za 2023. u eurima. Preporuka je da poduzetnici u posljednjem kvartalu 2022. prilikom izdavanja računa i slanja otvorenih stavaka istaknu napomenu da se u slučaju podmirivanja dugovanja nakon 31. prosinca 2022. ono mora podmiriti u eurima. U tom će slučaju njihovi dužnici imati obvezu sami preračunati iznos dugovanja u eure primjenom pravila za preračunavanje, ako to za njih već nije učinio vjerovnik, te izvršiti uplatu u eurima. Važno je još napomenuti i da svi poduzetnici čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini u financijskim izvješćima koje podnose za 2022. sve iznose iskazuju u kunama.

Napokon, sva trgovačka društva u Republici Hrvatskoj dužna su u propisanom roku od dana uvođenja eura preračunati iznos temeljnoga kapitala i nominalnu vrijednost dionica, odnosno poslovnih udjela, u skladu s pravilima o preračunavanju te podnijeti zahtjev sudskom registru za upis tih promjena. Navedeni rok za dionička društva iznosi jednu godinu, a za društva s ograničenom odgovornošću tri godine od dana uvođenja eura te će se takve promjene provoditi u hitnom postupku i bez naknade. Međutim, s obzirom na to da minimalni iznos temeljnoga kapitala i najmanji nominalni iznosa dionice, odnosno poslovnog udjela, kao i višekratnik broja u kojem njihov iznos mora biti naznačen propisuje Zakon o trgovačkim društvima, može se očekivati da će zakonodavac novelom odrediti minimalni iznosi temeljnoga kapitala u eurima kao i minimalni nominalni iznos dionice, odnosno poslovnog udjela u eurima, te višekratnik broja u kojem se mora odrediti njihov iznos kako bi se olakšalo preračunavanje i usklađivanje uslijed uvođenja eura.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.