Za sad su službeni pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu će oni stići da više adresa.
Porezna uprava krenula je u lov na radnike u dijaspori pa su se oni koji plaću, mirovine i druga primanja ostvaruju u inozemstvu, a rezidentnost imaju u Hrvatskoj, našli u problemu.
Još u veljači ponuđen im je obrazac za dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka bez obračunanja kamata i izricanja kazni. Više od 35.000 građana na poziv se oglušilo pa im prijete visoke novčane kazne. Nakon što su se oglušli na poziv Porezne uprave, sad je samo pitanje koliko će za takav propust biti kažnjeni.
“Nakon što Porezna uprava poreznom obvezniku uputi poziv radi utvrđivanja poreznih obveza po službenoj dužnosti, isti više ne može koristiti institut dobrovoljnog prijavljivanja inozemnog primitka te slijedi utvrđivanje eventualnih obveza uz obračun kamata od dana kada je porezna obveza dospjela u prethodnim razdobljima. Propisuje se novčana kazna od 2.000 do 20.000 kuna za fizičke osobe”, napominju iz Porezne uprave.
Za sad su službeni pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu će oni stići da više adresa. Da to stvara ozbiljan problem među gastarbajterima, svjedoči i naš sugovornik koji u inozemstvu radi gotovo 30 godina, a obitelj svaki mjesec posjećuje u Hrvatskoj. U strahu od dodatnih problema odlučio je ostati anoniman:
“Da dođem u Poreznu, pozvali su me 2019. godine. Šest mjeseci nakon toga, oni su dobili od Republike Austrije moje bruto zarade, oni su na to obračunali porez koliki je u Hrvatskoj i oni mene terete s tim porezom, to je bilo za pet godina unatrag. To je bilo 167.000 kuna, dok je sad taj dug narasao preko 200.000 kuna. Dok sam ja podmirio porez, sigurno pet ili šest tisuća eura sam platio u Austriji poreza za svaku godinu. Oni su donijeli rješenje da sam ja rezident RH. Ja se nisam odjavio, to priznajem, nisam bio informiran da se moram odjaviti iz policijske uprave, to je moja greška. Odmah kad sam to primjetio, ja sam se odjavio”, ispričao je za N1.
Mjera Biram Hrvatsku – bez uspjeha
Prema podacima Porezne 180 tisuća je hrvatskih rezidenata koji ostvaruju prihode u inozemstvu. To su oni koji u Hrvatskoj imaju prebivalište ili boravište, stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno 183 dana ili prebivalište uže obitelji.
“Ti porezni obveznici neće plaćati porez na dohadak na ukupne primitke, već o svom plaćenom porezu u inozemstvu moraju osigurati potvrdu i na temelju nje taj porez na dohodak će se uračunati u naše tuzemne obveze. Dakle platit će se samo razlika unazad šest godina, dakle 2015. godine je zadnja koja će se promatrati”, objašnjava stručnjakinja za poreze Anja Božina.
Stručnjakinja za poreze tvrdi da praksa nije neuobičajena, ovisi o vrsti dohotka i međunarodnim ugovorima između Hrvatske i drugih zemalja.
“Postoji mogućnost da prema odredbama nekih ugovora, npr. u Njemačkoj kod neke vrste dohotka npr. od nesamostalnog rada primjenjuje se metoda izuzimanja, to znači da se dohodak koji je ostvaren u državi nerezidentnosti, neće oporezivati u našoj državi, a gdje su propisane metode uračunavanja, one označavaju da se porez plaćen u inozemstvu može uračunati u naše tuzemne poreze”, dodaje Božina.
Dok se govori o radnicima u inozemstvu, Hrvatska istovremeno nastoji privući iseljene stanovnike da se vrate i primanja ostvaruju u Hrvatskoj. Od početka mjere Biram Hrvatsku to im je uspjelo za njih 28.
