Hrvatska nije obuhvaćena istraživanjem.
Često čujemo kako umirovljenici tvrde da loše žive jer su im mirovine male i sve je skupo. S druge strane, gotovo jednako često čujemo kako vlasti tvrde da su izdašno i velikodušno povećali izdatke za najosjetljivije skupine u društvu, pritom se razbacujući količinom novca utrošenom na mirovine, dodatke i druga socijalna davanja. Sve je to subjektivan dojam, pri čemu vlasti posežu i za uvjeravanjem umirovljenika kako će im biti bolje nego prije.
No, rijetki su objektivni nalazi koliko bi mirovine, povećane ili ne, mogle unaprijediti kvalitetu života najstarije populacije. Tim se pitanjem svake godine bave američka investicijska kompanija Mercer i institut CFA svojim globalnim mirovinskim indeksom, piše mirovina.hr.
Adekvatnost, održivost, integritet
Temeljem podataka iz mirovinskih sustava 44 zemlje diljem svijeta, stručnjaci su utvrdili koji je mirovinski sustav ove godine pružio umirovljenicima najviše sigurnosti. Pritom su vodili računa o tri najvažnija kriterija: adekvatnosti mirovina, održivosti i integritetu mirovinskog sustava.
Proučavajući adekvatnost mirovina mjerili su benefite i uštede za umirovljenike, dizajn mirovinskog sustava, udio pomoći države, poticanje rasta imovine u sustavu. Kod održivosti mirovinskog sustava naglasak je bio na demografiji, pokrivenosti mirovinama, javnim izdvajanjima, državnom dugu, ekonomskom rastu i ukupnoj imovini. Govoreći o integritetu mirovinskog sustava stručnjaci su se usredotočili na regulaciju, upravljanje, socijalnu zaštitu, komunikaciju i operativne troškove sustava.
Kad su sve analizirali, omjerom od 40 posto za adekvatnost te 35 posto za održivost i 25 posto integritet mirovinskog sustava, utvrdili su da su najbolji mirovinski sustavi oni na Islandu, u Nizozemskoj i Danskoj. Island ima indeks 84,7 od mogućih 100, Nizozemska ima 84,6, a Danska 82. Mirovinski sustavi tih zemalja su ujedno jedini ocijenjeni ocjenom A, što znači da je riječ o čvrstim sustavima koji daju velike benefite umirovljenicima, održivi su i imaju visoku razinu integriteta.
Hrvatske nema u istraživanju
Među 10 zemalja s najboljim mirovinskim sustavima Mercer i institut CFA uvrstili su još i Izrael, Finsku, Australiju, Norvešku, Švedsku, Singapur i Veliku Britaniju. S druge strane, najlošije mirovinske sustave imaju Indonezija, Indija, Filipini, Turska, Argentina i Tajland. Stručnjaci ističu kako njihovi sustavi imaju neke zanimljive značajke, ali i velike nedostatke koje je tek potrebno riješiti, zbog čega imaju problema ponajviše s adekvatnošću mirovina i održivošću sustava. Nama najzanimljiviji mirovinski sustavi, švicarski, njemački i austrijski nalaze se na 11., 18., odnosno 33. mjestu ljestvice.
Naravno, osvrnuli su se i na utjecaj inflacije na kretanja u mirovinskim sustavima. Savjetuju umirovljeničkim kućanstvima da nađu ravnotežu između prihoda, pristupa kapitalu i zaštite od financijskih rizika.
„Ključno je shvatiti hoće li mirovinski sustavi širom svijeta biti u stanju zadovoljiti potrebe i očekivanja u svojim zajednica u desetljećima koja dolaze”, upozorio je glavni autor studije, David Knox.
Hrvatska nije bila obuhvaćena istraživanjem, a i pitanje je čime bi se naš mirovinski sustav mogao “pohvaliti”. Pogotovo ako znamo koliko se novca troši, a koliko umirovljenici, koji su postali okosnica naše demografske strukture, od tog novca mogu živjeti.
Izvor: mirovina.hr
