Iako, znanstvena zajednica nikada nije nedvojbeno dokazala je li smijeh doista ljekovit, iz vlastitog iskustva sigurno možemo reći kako nam osmijeh popravlja raspoloženje, a samim time i kvalitetu života
Smijeh je najbolji lijek za sve - izreka je koju slušamo još od malih nogu. Smijeh je zarazan, 30 puta više se smijemo kada smo u dobrom društvu, on nas opušta, usrećuje te poboljšava naše mentalne funkcije. Prema nekim podacima, žene se smiju više od muškaraca, drugi, pak, smatraju kako smijeh pozitivno djeluje i na imunitet, a neki ga nazivaju i borcem protiv nekih bolesti jer aktivira endorfin, točnije biokemijski spoj koji nas smiruje i pruža nam osjećaj užitka.
Iako, znanstvena zajednica nikada nije nedvojbeno dokazala je li smijeh doista ljekovit, iz vlastitog iskustva sigurno možemo reći kako nam osmijeh popravlja raspoloženje, a samim time i kvalitetu života.
Lijek protiv stresa
Prije nešto manje od tri godine, švicarski znanstvenici pokušali su ustanoviti kako smijeh utječe na tegobe uzrokovane stresom. Da bi razotkrila utjecaj smijeha na psihofizičke simptome stresa, ekipa stručnjaka s Bazelskog sveučilišta proučila je 41 studenta oba spola prosječne dobi 22 godine. Sudionici su zamoljeni da odgovaraju na pitanja osam puta dnevno tijekom dva tjedna.
Pitanja su im stizala SMS-om u nepravilnim razmacima između osam ujutro i pola deset navečer. Svrha pitanja bila je utvrditi koliko su se puta sudionici smijali, koliko je glasan bio smijeh i što ga je izazvalo. Pored toga, studenti su navodili jesu li od prethodne poruke pretrpjeli stres i kakve im je smetnje uzrokovao – primjerice, mučninu u želucu, glavobolju, uzrujanost, tugu, ljutnju i drugo. Istraživači su utvrdili da su simptomi stresa bili blaži što se ispitanik češće smijao, dok glasnoća i intenzitet smijeha nisu imali utjecaja, a sudionici su se prosječno smijali 18 puta dnevno.
Za razliku od stresa koji u našem organizmu stvara toksične tvari koje mogu dovesti do oštećena organa, lošeg psihološkog stanja i narušavanja imuniteta, smijeh ne samo što suzbija proizvodnju stresnih hormona, nego potiče lučenje endorfina i enkefalina, koji podižu raspoloženje i ublažavaju uzrujanost i napetost. Tko češće nalazi razloga za smijeh, bolje je zaštićen od depresije i anksioznosti. Kad je organizam u stanju spokoja imunosni sustav stvara više obrambenih stanica koje se bore protiv patogena i abnormalnih promjena na tkivima. Jedan napad krepkog smijeha unosi više kisika u krvotok, poboljšava srčanu i krvožilnu funkciju, spušta povišeni krvni tlak i opušta napete mišiće na 45 minuta.
Upravo iz tog razloga, baš na današnji Svjetski dan smijeha, pronađite sebi drage osobe, opustite se i smijte se kako bi vam ostatak “depresivnog siječnja” bio što lakši i zabavniji.