Velika plaća ne jamči financijsku sigurnost

Hanfino prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da je financijska pismenost mladih u Hrvatskoj porasla za šest postotnih bodova u usporedbi s podacima iz 2019. godine. No, unatoč tome, pitanje je koliko mladi znaju o financijama, koliko znaju o štednji i potrošnji?

 

Toni Milun, profesor matematike, financijsku pismenost mladih u Hrvatskoj opisuje s ‘uvijek može bolje‘. No, naglašava da su potrebe i očekivanja u tom smislu danas drugačija. Studenti, kaže, pokazuju da mladi možda i znaju više nego što je znala njegova generacija, ali znanja su danas svima još potrebnija.

 

„Kad sam bio tinejdžer mogao sam štedjeti samo na jedan način: staviti novac na štednu knjižicu i oročiti ga. Vjerujem kako se moja generacija toga dobro sjeća. Naši djedovi i bake su znali tako nama djeci stavljati novac na štednu knjižicu pa bismo onda mi išli s našim roditeljima po novac da kupimo nešto vrijedno. Nisu postojali ‘minusi‘ na našim računima tako da nismo mogli trošiti posuđeni novac. To znači da je u to vrijeme edukaciju trebalo usmjeravati na to da ne potrošimo cijelu plaću ili mirovinu nego da krenemo odvajati novac sa strane“, kazao je Milun i dodao da danas, s obzirom na to da znamo kako je moguće s tom ušteđevinom nešto bolje učiniti, od mladih se očekuje da budu upoznati i s različitim oblicima investiranja, piše Lider.

 

Ono što je problem, smatra Milun, je to što mladi imaju loš odnos prema novcu, odnosno imaju stav da je ‘novac tu da se troši‘. Pa što je onda to na što mladi danas trebaju paziti kada su u pitanju financije?

 

 

Nekako je logično da što više novca imate, možete više trošiti i generalno ste sigurniji. No, to i nije baš tako – nije dovoljno samo pronaći dobar posao na kojem ćete biti dobro plaćeni.

 

Neki ljudi s manjim plaćama su stabilniji i sigurniji za budućnost upravo zbog načina na koji raspolažu svojim financijama. Primjerice, ako na tržište upravo izađe novi iPhone koji košta tisuću eura, a vaša plaća iznosi 2000 eura, trebate li odmah kupiti najnoviji mobitel? Ljudi koji vode zdrav financijski život neće potrošiti novac na iPhone, već će prvo riješiti važnije troškove (hranu, stanarinu, osiguranja…), a ako im nešto ostane, spremit će u ‘kasicu‘. Tek kada će u toj istoj kasici imati dovoljno novaca, razmišljat će o iPhonu, navodi Fast Company.

 

Što će reći – financijska sigurnost odnosi se na to kako upravljate novcem, više nego na brojku s kojom raspolažete. Ključna je štednja i razmišljanje o budućnosti.  

 

„Naravno da nije dovoljno imati samo veću plaću za financijski sigurnu budućnost. Iako prosječna mirovina iznosi tek oko 40 posto prosječne plaće, samo trećina mladih planira financirati svoju mirovinu iz trećeg stupa, unatoč tome što država daje poticaje od 15 posto na uplate do 663 eura godišnje. Vjerujem da je jedan dio razloga i nepovjerljivost u društvu. Opekli smo se mnogo puta pa smo generalno kao narod više nepovjerljivi, a onda takve stavove kao roditelji prenosimo i na mlade i pred njima komentiramo tipa: tko zna što će biti s tim fondovima u budućnosti, pa ti prinosi i nisu nešto… i slične komentare“, smatra Milun.

 

Dodaje i da je u ranije spomenutom Hanfinom istraživanju više od dvije trećine ispitanih učenika od 13 do 19 godina prije dvije godine odgovorilo je da štedi što je, smatra, dobar pokazatelj da se dio novaca ipak stavlja sa strane za fakultet, samostalan život i nešto slično.

 

 

U trenutku kada je sve oko nas online, pa tako i same financije, sve je važnije biti svjestan i opasnosti koje taj svijet donosi. Ljudi često bez razmišljanja ostavljaju brojeve svojih kartica na raznim stranicama, vjeruju raznim sumnjivim ponudama i ulaze u investicije koje djeluju jednostavno i dostupno. Sve to ih na kraju često previše košta.

 

„Prema Hanfinom istraživanju, čak pola anketiranih pogrešno smatra da je kriptotržište regulirano zakonom. Njih čak 14 posto je doživjelo neku vrstu online prevare. Oni sada imaju to neugodno iskustvo pa sigurno znaju za opasnosti, no pitanje je znaju li kako se zaštiti od njih. Tu mislim da smo jako tanki jer su prevare sve naprednije, sve više moraš poznavati tehnologiju da bi znao što smiješ ili ne smiješ napraviti online sa svojim novcem“, ističe Milun i dodaje da ovi pokazatelji govore kako još treba raditi na financijskoj edukaciji.

 

 

I baš spomenuta edukacija je ključna kada je u pitanju poznavanje financija. Općenito, i kako bi znali upravljati financijama, ali i kako bi osvijestili što je realno, a što nije, mladi bi danas trebali biti više zainteresirani za edukacije. Jer, baš kao što znamo glavne gradove država svijeta jer smo ih učili u školi, tako bi trebali poznavati i osnove financija kako bi znali upravljati novcem.

 

„Volio bih kad bi mladi samo preusmjerili dio vremena koje provode na društvenim mrežama u financijsku edukaciju. Razumijem da sve nas u određenoj mjeri može zanimati koje nove objave imaju oni koje pratimo, ali ne na način da to provjeravamo 30 puta dnevno ili da na to potrošimo četiri sata dnevno. Što se događa našem mozgu ako previše čitamo takve stvari – mislimo da je tuđi život zabavniji, bolji, luksuzniji. Ja zapravo znam jako puno ljudi koji u stvarnosti nemaju novca, no po slikama na društvenim mrežama to se nikad ne bi reklo. Mnogi ljudi više vremena ulože u sceniranje nekog imaginarnog bogatstva umjesto da se zaista pozabave svojim financijama“, istaknuo je Milun.

 

 

A baš zato je po pitanju financija važno izbjegavati popularne stvari te tuđe savjete i trendove. Lako nas može ponijeti to što su se neki ljudi obogatili na kriptu ili snimanju videa. Pa prije nego nas ponesu te ideje, nije loše razmisliti što znači i donosi popularnost nekog trenda.

 

Osim toga, nebitno koliko god novaca imate, nije potrebno to previše naglašavati niti pokazivati. Imati više novca je prilika za ulaganje ili štednju – i to je privilegija u kojoj ne uživaju svi ljudi.

 

„Kao i kod poduzeća i mi osobe imamo svoje prihode i rashode. Ako je rashod veći od prihoda – eto propasti. Zato bih savjetovao mladima ono što sam poručio na Konferenciji financijske pismenosti – da od prve plaće koju dobiju izdvoje dio i ‘platite budućem sebi‘. Najlakše je lakše početi investirati kad dobijemo prvu plaću“, zaključio je Milun.

 

Izvor: Lider