Ima li prostora za povećanje plaća u privatnom i državnom sektoru? I hoće li taj rast biti dovoljan kako bi se uspješno nosili s kontinuiranim rastom cijena?
Energetska, prehrambena i kriza zbog inflacije se nastavljaju. Koliko će nas od nedaća zaštititi novi Vladin paket mjera vrijedan milijardu 700 milijuna eura? Dobivaju li dovoljnu pomoć oni kojima je najpotrebnija?
Unatoč svim dosadašnjim mjerama vrijednost novca nastavlja padati. Ima li prostora za povećanje plaća u javnom i realnom sektoru? Može li se predvidjeti koliko će nakon završetka rata u Ukrajini biti potrebno da kriza počne jenjavati? Je li realno očekivati da bi se cijene roba i usluga mogle početi vraćati na staro?
Upravo o ovim pitanjima i temama govora je bilo u jučerašnjem izdanju HRT-ove emisije Otvoreno u kojoj su gostovali Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ministar Piletić je rekao da se ne radi o "nikakvom 'copy-paste' modelu".
„Mi smo danas na sjednici GSV-a htjeli poručiti našim socijalnim partnerima, nakon prezentiranja 4. paketa mjera, da unatoč tome što velika većina mjera ističe krajem ožujka 2023. da smo do sredine ožujka donijeli još jedan stabilan i jasan okvir i za hrvatske građane i za hrvatske poduzetnike. I da će velika većina tih mjera trajati narednih godinu dana“, naglasio je.
„Što se tiče cijena struje, rekli smo da teret koji preuzima HEP, da će ta mjera trajati još 6 mjeseci i da se nastavlja u onoj razini potpore kao što je to dosad bilo. Mi plaćamo cijenu električne energije 60 posto manje nego u susjednoj Sloveniji, ako uzmete europski prosjek onda je to i puno više. Dakle, još jedanput - dajemo jasan okvir našem gospodarstvu kako ukalkulirati troškove energenata u svoje poslovanje u sljedećih godinu dana kao i jasnu poruku našim sugrađanima kako vlada i dalje stoji tu da garantira tu puno jeftiniju cijenu energenata. Unatoč tome, svi koji primaju manje račune za režije, Vlada je isprofilirala čitav niz mjera kojima smo obuhvatili umirovljenike, branitelje, primatelje socijalne pomoći, one koji se nalaze u kontejnerima zbog potresa, i niz mjera od jednokratnih mjera za dječji doplataka i za korisnike za naknade ugroženog kupca energenta. Od ribara, poljoprivrednika, mljekara - svi su ovim paketom obuhvaćeni, kao i kompletno gospodarstvo. Pomogli smo gradovima i općinama“, rekao je.
Weber je rekla da je Vlada pravovremenom odlukom o limitiranju cijena energenata doprinijela stabilnosti i sigurnosti hrvatskog gospodarstva.
„Ono što je nama bitno i već smo nekoliko puta iz HUP-a naglašavali da je od iznimne važnosti ozračje sigurnosti i izvjesnosti kako bismo mogli planirati poslovne procese, investicije, zapošljavanja, rast plaća i sve što jedno normalno poduzeće planira kao dio svog redovnog poslovanja“, naglasila je.
„Još je važno naglasiti, da neovisno o tome što su cijene energenata ispod limita koje je Vlada postavila, neizvjesnost još traje. Svi vodeći analitičari, hrvatski i svjetski naglašavaju da prema kraju ljeta, kad opet krene punjenje skladišta i kad krene opet već potražnja za energentima, ako Kina krene sa snažnijim rastom BDP-a, može se opet očekivati značajan rast cijene energenata. U tom slučaju iznimno je važno, upravo ovo što je Vlada napravila, ograničiti cijene energenata da hrvatsko gospodarstvo može planirati“, poručila je.
Krešimir Sever smatra kako je važno da su se mjere nastavile, ali je istaknuo da to neće biti dovoljno ako se ne povećaju i plaće. Dodao je da će paket mjera "sasvim sigurno pomoći najugroženijima nego da ga nije bilo".
„Dosadašnji niz mjera, koliko izgledao kao potpora građanima i radnicima, bila je i potpora poslodavcima. Primjerice, one mjere koje su bile vezane za Covid, bile su potpora poslodavcima kroz naknade za plaće pa su imali osiguranu radnu snagu kad se jednog dan iz krize izađe. To nije bio mali iznos sredstava. Sad kad pratimo dalje, s jedne strane je izuzetno važno da su se mjere nastavile. Izuzetno je važno da se i dalje za građane kontrolira i cijena plina i struje. Izuzetno je nizak dohodak u kućanstvima. I među zaposlenima imamo 5,6 posto onih koji su statistički siromašni. Imamo velik broj umirovljenika koji su u golemim problemima. Prosječna mirovina je tek nešto veća od 400 eura. S druge strane neka medijalna neto plaća je 877 eura. To znači da u Hrvatskoj 800.000 ljudi radi u rasponu od minimalne plaće koja je oko 560 eura do medijalne. Manje nam je važno je li potpora 'copy paste', važnije nam je da je potpora išla i za struju i za plin za sve građane“, naglasio je.
„No same mjere neće biti dovoljne bez podizanja plaća“, poručio je.
Izvor: HRT
