U ime ‘prigodnih nagrada‘, u koje uz regres za godišnji odmor spadaju i, primjerice, božićnica i uskrsnica, prema poreznom propisu poslodavci mogu isplatiti radnicima neoporezivi iznos od 663,62 eura godišnje.
Sezona godišnjih odmora, što ostatka prošlogodišnjih, što novih, upravo je nastupila, a s njom i razgovori o regresu za godišnje odmore, odnosno neoporezive iznose koje poslodavci mogu isplatiti zaposlenicima u ljetnim mjesecima zbog povećanih troškova tijekom korištenja godišnjih odmora.
Regres se spominje i zato što je Vlada nedavno podigla regres s 232 eura na 300 eura za sve zaposlene u javnoj i državnoj službi – i članove sindikata i sve ostale. Stoga je Lider istražio tko sve može dobiti regres za godišnji odmor u privatnim poduzećima te u kolikom iznosu.
Nije pravo, već mogućnost
Što se tiče zaposlenih u privatnom sektoru, Vladimir Nol, direktor odjela Poreznog savjetovanja u Mazarsu, ističe da o regresu odlučuje isključivo poslodavac. Pravo na isplatu regresa svaki poslodavac zasebno utvrđuje ugovorom o radu ili internim aktom, npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili vlastitom odlukom.
„Često se misli kako porezni propis daje pravo radniku na isplatu regresa, ali porezni propis sam po sebi ne daje nikakva prava radnicima već postavlja zakonski okvir za porezni tretman određene isplate. Dakle, poslodavac određuje hoće li i koliko isplatiti radniku na ime regresa, a porezni propis određuje je li taj iznos oporeziv ili ne“, pojašnjava Nol.
S obzirom na to, i uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za isplatu regresa za godišnji odmor s poreznog aspekta nisu propisani, nego njih također određuje poslodavac.
„Obično poslodavci utvrde takvu isplatu radnicima koji imaju staž od barem godinu dana kod toga poslodavca“, dodaje Nol.
Međutim, bitno je napomenuti dva razloga zbog kojih poslodavci regres ne mogu isplatiti zaposlenicima koji su u tom razdoblju na porodiljnom ili roditeljskom dopustu te bolovanju. Prvo, zaposlenici tada koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a drugo, u tom razdoblju ne koriste godišnji odmor, što je i smisao samog regresa za godišnji odmor.
Ostatak budžeta za regres
U ime ‘prigodnih nagrada‘, u koje uz regres za godišnji odmor spadaju i, primjerice, božićnica i uskrsnica, prema poreznom propisu poslodavci mogu isplatiti radnicima neoporezivi iznos od 663,62 eura godišnje.
„Na primjer, ako je poslodavac do sada isplatio 300 eura uskrsnice, preostaje mu neoporezivog budžeta još 363,62 eura za eventualnu isplatu regresa ili božićnice. Bilo kakva isplata preko tog iznosa je oporeziva po redovnim stopama – za doprinose 20 posto za mirovinsko i 16,5 posto za zdravstveno, a za porez na dohodak 20–30 posto plus prirez“, pojašnjava Nol, dodajući da za sada nema posebnih najava iz Ministarstva financija da bi se neoporezivi iznos od 663,62 eura godišnje značajnije povećavao.
„Vjerojatno možemo očekivati samo zaokruživanje na 665 eura godišnje od 2024. godine“, smatra Nol.
Međutim, Nol napominje da bi poslodavci svakako trebali razmotriti sve ostale neoporezive iznose koje porezni propis nudi, poput vaučera za godišnji odmor (331,81 eura godišnje), nagrade za radne rezultate (995,43 eura godišnje), uplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (796,44 eura godišnje), dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja (331,81 eura godišnje).
U javnom sektoru isplate regresa za sve koji koriste godišnji odmor tijekom ljeta počinju krajem lipnja te moraju biti isplaćeni do 15. srpnja, dok u privatnom sektoru o tome odlučuje svaki poslodavac zasebno.
Izvor: Lider
